Evropska komisija je priznala da njene službe nisu na vrijeme izmijenile propise da bi ribari iz BiH mogli da koristite povlastice omogućene adaptacijom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između BiH i EU. Zbog toga će izvoznici u naredna dva mjeseca morati plaćati carinu pri plasmanu ribe na tržište EU.

Zanimljivo je da je ribarstvo jedna od rijetkih grana koja je profitirala od adaptacije SSP-a, ali dobijene povlastice ne mogu koristiti. Bez plaćanja carine mogu izvesti samo kontingent koji je ranije definisan, ali su taj bonus već potrošili i preostaje im samo da izvoze uz plaćanje punih nameta.

- Do kašnjenja u primjeni adaptiranog SSP-a došlo je zbog neblagovremene izmjene odgovarajućih uredbi Evropske komisije. Za ovo ažuriranje biće potrebno još dva mjeseca - navedeno je u obrazloženju koje je Evropska komisija dostavila Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović izjavio je da je od Evropske komisije uz izvinjenje zbog propusta dobio i uvjeravanja da će nakon uspostavljanja sistema tarifnih kvota on imati retroaktivno dejstvo počevši od 1. februara ove godine i da će svim izvoznicima iz BiH kojima nije odobren preferencijalni režim iznos naplaćene carine biti u potpunosti refundiran.

Da nešto ne štima u primjeni adaptiranog SSP-a ribari su shvatili 16. februara ove godine, kada su počeli da im naplaćuju carinu u punom iznosu, iako je BiH dobila mogućnost bescarinskog izvoza 500 tona ribe.

Portparol Privredne komore RS Vladimir Blagojević je rekao da su zahvaljujući pravovremenim reakcijama domaćih proizvođača zatražili od Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH objašnjenje zašto je na samom početku došlo do kršenja adaptiranog SSP-a i da budu ukinute barijere za bescarinski izvoz.

- Objašnjenjem Evropske komisije možemo biti relativno zadovoljni, jer će šteta koju su pretrpjeli domaći proizvođači biti refundirana, ali ovo se ne bi smjelo događati, jer štetu trpe naši proizvođači - kaže Blagojević.

Proizvođači su ljuti i na Evropsku komisiji i na vlasti na nivou BiH tvrdeći da su imali godinu da obezbijede primjenu adaptiranog SSP-a.

- Još početkom januara smo Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH ukazali na to da kvote nisu promijenjene u sistemu, ali su nas uvjeravali da će sve biti kako treba. Bez obzira na to ko je u ovom slučaju zakazao, EU ili BiH, posao koji su počeli trebalo je da završe kako treba. Nažalost, svi su izgleda sve prihvatili olako i vjerujem da su i vlasti BiH mogle uticati na to da ne dođe do problema u vezi sa korišćenjem odobrenih kvota za bescarinski izvoz. Mogli su da blokiraju neke svari u vezi sa SSP-om dok odobrene kvote ne budu u sistemu - kazao je je direktor preduzeća "Tropik ribarstvo - ribnjak Janj" Zoran Tepić, izrazivši bojazan da će im troškovi carine biti refundirani.

Ogorčenje ne kriju ni u "Slapu" iz Rogatice, gdje za propuste koje plaćaju proizvođači ribe krive i Brisel i Sarajevo.

- Znali su davno kada stupa na snagu adaptirani SSP. Ovo je primjer neodgovornosti i Evropske komisije i domaćih vlasti. Najmanje u ovom trenutku što mogu da urade jeste da refundiraju troškove carina - kazao je direktor "Slapa" Mehmed Tabaković.

Adaptirani SSP stupio je na snagu 1. februara i predviđao je da kvota za bescarinski izvoz pastrmke bude povećana sa 50 na 500 tona, šarana sa 130 na 140 i inćuna sa 50 na 70 tona.

Za razliku od sektora ribarstva, većina drugih oblasti poljoprivredne i prehrambene proizvodnje je izvukla deblji kraj iz adaptacije SSP-a. Zbog toga se očekuje višemilionska šteta u domaćem poljoprivrednom sektoru, jer će za samo tri godine vrata domaćeg tržišta biti otvorena za poljoprivredne i prehrambene proizvode iz EU, vrijedne 622 miliona KM.

Zaštitne mjere

Potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Nemanja Vasić kaže da Ministarstvo za ekonomske odnose i regionalnu saradnju BiH treba da prati realizaciju adaptiranog SSP-a.

- Ako dođe do znatnijeg ugrožavanja poljoprivredne proizvodnje ili prerađivačke industrije u BiH, potrebno je na vrijeme reagovati zaštitnim mjerama, koje su predviđene SSP-om. Zaštitne mjere, bilo sezonske ili dugoročne, moraju se koristiti mnogo češće i hrabrije u skladu sa SSP-om i po uzoru na zemlje u okruženju, kao i na visokorazvijene zemlje koje ne prežu da uvode protekcionističke mjere da bi zaštitile domaću proizvodnju - istakao je Vasić.

Bescarinske kvote odobrene adaptiranim SSP-om

Pastrmka   500 tona

Šaran        140 tona

Inćun        70 tona