Ovaj set mjera, nakon što prođe proceduru u evropskim institucijama, na više će načina uticati na proizvođače energenata i postrojenja koja puno zagađuju na zapadnom Balkanu, uključujući i BiH. EU je kroz Zelenu agendu, investicioni paket za zapadni Balkan i druge programe spremna podržati pravednu energetsku tranziciju.

 

U nedavnom razgovoru za "Nezavisne novine" Janez Kopač, sekretar Energetske zajednice, upozorio je da bi vlasnici termocentrala u BiH trebalo dobro da razmisle da li da ulažu u izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih elektrana na ugalj, jer će, nakon što EU uvede poreze na CO2, proizvodnja megavata energije biti skuplja od prodajne cijene. On je, na primjer, još i prije nego što je to postalo očigledno široj javnosti u BiH predvidio da će izgradnja novog bloka termocentrale u Tuzli doživjeti velike teškoće i preporučio da je jeftinije da se od takvih projekata odustane.

 

Ako je suditi prema novom prijedlogu Evropske komisije, posljedice bi trebalo da osjećaju i potrošači motornih fosilnih goriva, ali i građani i institucije koji se griju na lož-ulje.

 

U Evropskoj komisiji kažu da su ove mjere neophodne ako EU želi da dosegne neutralnost u odnosu na emisije stakleničkih gasova do 2050. godine i smanjenje emisija gasova za 55 odsto do 2030, te da sadašnji trendovi, iako EU čine vodećim faktorom na ovom polju u svijetu, nisu dovoljni da se ciljevi dosegnu.

 

Vjetar u leđa za ove ciljeve Evropska komisija je dobila i od najjače i najuticajnije zemlje EU, Njemačke, čija se Vlada, nakon katastrofalnih poplava u kojima su živote izgubile stotine građana, odlučila dodatno postrožiti svoje planove za energetsku neutralnost.

 

"Prijedlog Komisije će promijeniti način na koji se energetski proizvodi oporezuju u EU. Novim pravilima želi se spriječiti takmičenje u smanjenju poreza na energetiku među zemljama članicama, kao i olakšati dobijanje prihoda za zemlje članice od 'zelenih poreza'", objasnili su nam u Evropskoj komisiji.

 

Za običnog građanina koji želi da shvati koje suštinske mjere ovaj prijedlog sadrži važno je da zna dvije osnovne grupe mjera koje sadrži ovaj prijedlog Komisije.

 

Prvo, cilj je da se na nivou EU uvede minimalna stopa poreza na osnovu količine energenata koje proizvod sadrži. Konkretno, što više zagađenja i negativnog uticaja na okolinu, veći novčani iznos poreskih izdataka. Primjera radi, prema sadašnjim mjerama, na jednak način se oporezuju dizel gorivo i super, iako nemaju jednak uticaj na životnu sredinu.

 

Druga važna novina je, kako je objašnjeno, da će prestati da važe izuzeci za plaćanje poreza na avionsko i brodsko gorivo za saobraćaj unutar EU.

 

Prijedlog sadrži i čitav niz mjera koji bi pomogao pravednu energetsku tranziciju. Primjera radi, uvela bi se mogućnost oslobađanja plaćanja poreza za grijanje na mazut socijalno ugroženim porodicama dok se ne steknu uslovi da pređu na ekološki prihvatljivije grijanje.

 

Kopač kaže da postoji opasnost da bi BiH mogla biti vraćena u prošlost ako ne zaustavi opsjednutost ugljem i energentima dobijenim pomoću tog fosilnog goriva. On dodaje da EU želi pomoći zemljama zapadnog Balkana u pravednoj energetskoj tranziciji, a da su se i zemlje u regionu Sofijskom deklaracijom odlučile da će se dekarbonizovati najkasnije do 2050, u skladu s ciljevima EU.

 

"U Evropi pričamo o pravednoj tranziciji i da niko ne smije biti zaboravljen. Za ovu vrstu tranzicije potrebna su ozbiljna sredstva i pametni programi. EU je našla ta sredstva u prihodima od emisija na ugljen-dioksid", rekao je Kopač.