Takav stav su predstavnici Evropske komisije iznijeli delegaciji BiH na sastanku koji je prošlog mjeseca održan u Briselu, a u sklopu pregovora EU i BiH o prilagođavanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), u vezi s pregovorima o "tradicionalnoj trgovini" s Hrvatskom.

Domaći poljoprivredni proizvođači ističu da bi bescarinski uvoz tolikih količina hrane dotukao bh. poljoprivredu, te upozoravaju da je potrebno donijeti mjere za zaštitu domaće proizvodnje.

Naime, na tom sastanku predstavnici EU su iznijeli stavove o količinama za koje traže bescarinske kvote, a to su, između ostalog, 2.190 tona živih goveda, 2.540 tona živih svinja, zatim 17.830 tona mlijeka i mliječnih proizvoda, 10.490 tona jogurta i kiselog mlijeka, te 1.470 tona piletine. Pored toga, EU traži i 360 tona maslaca, 520 tona svježih sireva, 170 tona meda, te 1.230 tona krompira. EU traži i bescarinske kvote za 290 tona kupusa, kelerabe i brokule, 690 tona lubenice, 410 tona višnje, zatim 480 tona svinjskih šunki, 3.510 tona raznih kobasica, 860 tona drugih mesnih prerađevina, ali i 400 tona usoljene govedine. Isto tako, njihov zahtjev je i bescarinski uvoz 3.300 tona šećera, 11.900 hektolitara vina, 1.260 tona keksova, 310 tona prerađevina povrća, 3.190 tona cigareta i još stotine tona raznih drugih proizvoda.

U Informaciji o aktuelnim pitanjima u oblasti spoljnotrgovinskog poslovanja i zaštite domaće proizvodnje agrarnog sektora koju je izradilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, a koju je usvojila Vlada RS na svojoj posljednjoj sjednici, stoji da Evropska komisija zauzvrat nudi kvote za 14.000 tona šećera, 40.000 hektolitara vina, 500 tona pastrmke, 140 tona šarana i 120 tona konzervisanih sardina i srdela.

Vlada RS je tada od nadležnih organa na nivou BiH zatražila da preduzmu aktivnosti na primjeni mjera koje će doprinijeti unapređenju spoljnotrgovinskog poslovanja i zaštiti domaće proizvodnje u oblasti agrarnog sektora. Usvajajući informaciju Vlada RS je zauzela stav da bi promjena pregovaračke pozicije BiH u pregovorima s EU, a u vezi s tradicionalnom trgovinom s Hrvatskom, bila izuzetno štetna po agrarni sektor RS i BiH u cjelini. Stav Vlade RS je da carinska zaštita za poljoprivredne proizvode za koje je dokazana posebna osjetljivost, treba da ostane na snazi do ulaska BiH u EU.

S ciljem iznalaženja najboljih rješenja, juče je u Sarajevu održan sastanak predstavnika Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS i Udruge i saveza poljoprivrednika FBiH, s Mirkom Šarovićem, ministrom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, rekao je da su naišli na visok stepen razumijevanja, možda i najviši od svih dosadašnjih pregovora, te da su se usaglasili o neophodnosti uvođenja mjera.

"Sada je potrebno da obezbijedimo saglasnosti resornih entitetskih ministarstava i da u saradnji s privrednim komorama entiteta uputimo zvanični zahtjev Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Onda ćemo pristupiti daljim mjerama u skladu s potpisanim sporazumima, kako ne bi došlo do eventualno nekih sukoba s EU", rekao je Marinković. Komentarišući zahtjeve EU za bescarinske kvote, on je rekao da zbog posebne osjetljivosti i ugroženosti pojedinih proizvoda upravo insistiraju na njihovoj zaštiti i ne smijemo odstupiti ni korak unazad, jer bi to značilo kolaps i totalni krah domaće poljoprivrede.

Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača - mljekara RS, upozorio je da će nestati poljoprivreda u BiH ukoliko se Hrvatskoj dozvoli princip tradicionalne trgovine sa BiH. Isto tako, privrednici i poljoprivredni proizvođači iz svih sektora u RS zaprijetili su da će izaći na proteste ukoliko ne dođe do zadržavanja postojeće carinske zaštite za proizvode posebne osjetljivosti do ulaska BiH u EU.

Šta i koliko EU želi uvoziti bez carina?

• - 2.190 tona živih goveda
  
• - 2.540 tona živih svinja
  
• - 17.830 tona mlijeka i mliječnih proizvoda
  
• - 10.490 tona jogurta i kiselog mlijeka
  
• - 1.470 tona piletine
  
• - 520 tona svježih sireva
  
• - 1.230 tona krompira
  
• - 290 tona kupusa, kelerabe i brokule
  
• - 690 tona lubenice
  
• - 480 tona svinjskih šunki
  
• - 3.510 tona raznih kobasica
  
• - 860 tona drugih mesnih prerađevina
  
• - 3.300 tona šećera
  
• - 1.260 tona keksova
  
• - 310 tona prerađevina povrća
  
• - 3.190 tona cigareta