Odnosno RiTE Ugljevik mora, kroz sniženje troškova cijene gotovog proizvoda, nabavku nove rudarske mehanizacije i revitalizaciju termoenergetskogpostrojenja, obezbijediti održivost rada termoelektrane do 2050 godine, odnosno do potpunog završetka procesa dekarbonizacije elektroenergetskog sektora u BiH.

"U piku globalne tranzicije ka obnovljivim izvorima i dekarbonizaciji, očuvanje energetske nezavisnosti više nije samo pitanje ekonomskog izbora nego ultimativni test održivosti i stabilnosti svake zemlje za generacije koje dolaze. Trenutno kao jedini stabilni resurs za proizvodnju bazne električne energije Republika Srpska posjedujeelektričnu energiju dobijenu iz procesa sagorijevanjauglja. Odnosno, zbog stabilnosti sistema, neophodno je da termoelektrane budu stub sigurnosti snabdijevanja u prelaznom periodu do 2050 godine", rekao je Novaković.

Dodaje da u vremenu globalnih geopolitičkih previranja, ekonomskih kriza i nepredvidivih klimatskih promjena, svjedoci smo da je pojam suvereniteta jedne države prestao da se mjeri isključivo granicama i sposobnošću njihovog očuvanja. 

"Danas se stvarna nezavisnost brani i čuva na polju energetike. Energija je krvotok svake moderne ekonomije, bez stabilnog, sigurnog i autonomnog snabdijevanja električnom energijom, gasom i naftom nemoguće je planirati privredni rast, garantovati stabilne cijene građanima niti osigurati nacionalnu energetsku bezbjednost", rekao je Novaković.

Dodaje da zemlje koje se oslanjaju isključivo na uvoz energenata, posebno električne energije, postaju ranjive na spoljne šokove i političke ucjene.

"Navedeno nije samo teorijsko razmatranje, nego i realan scenario koji se dogodio u skoroj prošlosti prilikom izbijanja sukoba u Ukrajini, kada je postignut apsolutni rekord satne cijene električne energije, odnosno 30.08.2022. u periodu između 21:00 i 22:00 časa cijena električne energije dostigla je nevjerovatnih 1021,73 Euro/MWh. U takvim periodima više nije pitanje da li možete da platite tu cijenu, nego da li uopšte možete da pronađete potrebnu količinu električne energije za kupovinu", kaže Novaković.

Dodaje da smo takođe svjedoci i intenzivnih klimatskih promjena koje donose izuzetno duge i sušne periode, što se najviše moglo osjetiti ovog ljeta.

"Zbog izrazito dugog i vrelog toplotnog talasa nije bilo moguće obezbjediti dovoljno energije iz hidro potencijala, a čak su i pojedine nuklearne elektrane morale obustavljati proizvodnju zbog nedostatka dovoljnih količina vode za hlađenje. Pored navedenih izazova, koji uzrokuju nekontrolisane poremaćaje u proizvodnji električne energije, možemo slobodno reći da je konstantno prisutan i rast potrošnje električne energije. Sve većim korištenjem alata vještačke inteligencije i opšteprisutnim bumom izgradnje velikih data centara, trend porasta potrošnje električne energije značajno se uvećava", rekao je Novaković.

Navodi da budućnost elektroenergetskog sektora nije u potpunomoslanjanju na samo jedan izvor, već u hibridnom modeluoslanjanja na više izvora energije. 

"Kratkoročno,termoenergetska postrojenja moraju optimizovati svojetroškove i emisije prema IED direktivama i poslužitikao garant stabilnosti u prelaznom periodu. Srednjeročno, masovni prodor solarnih panela mora pratiti izgradnjafleksibilnih gasnih kapaciteta i sistema za skladištenjeenergije, kako bi se tranzicija sa uglja završila bezugrožavanja energetske nezavisnosti i stabilnostinapajanja", rekao je Novaković.

Dodao je i da se energetska nezavisnost ne brani radikalnim i naglim rezovima koji bi ugasili domaću privredu i doveli stanovništvu na rub siromaštva.

"Ona se brani mudrim planiranjem, ekološkom revitalizacijom postojećih termoelektrana koje će kupiti neophodno vrijeme, dok uporedo kroz, gasnu infrastrukturu i OIE gradimo stabilan, čist i održiv elektroenergetski sistem za generacije koje dolaze", zaključio je Novaković.