Kako kaže Vehid Šehić, direktor Foruma građana Tuzla i koalicije "Pod lupom", koji je ujedno i bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH, veliki dio izmjena koje su predložili u koaliciji su tehničke prirode i ne zahtijevaju izmjene Izbornog zakona BiH, već provedbenih akata CIK-a.

"Naš prijedlog bi izborne manipulacije sveo na minimum, dobili bismo izborne rezultate koji uistinu odražavaju volju birača, jer bi bio spriječen bilo kakav oblik falsifikata rezultata. Nadam se i vjerujem da je to svima u cilju", rekao je Šehić.

Njihovi prijedlozi se, kako je rekao, između ostalog, odnose na to da članovi biračkih odbora imaju mnogo veću formalnu odgovornost za regularnost izbornog procesa, prevashodno kroz definisanje značajno većih novčanih sankcija.

Tražili su, takođe, da ubuduće predsjednike biračkih odbora biraju opštinske izborne komisije, a ne kao dosad političke stranke, što bi, kako ističe, trebalo da bude garancija da će tamo sjediti kvalitetni i nepristrasni ljudi.

Jedan od prijedloga je i da se unaprijed objavi spisak svih članova biračkih odbora, kako bi se spriječile manipulacije, trgovina glasovima, uticanje na glasače tokom izbora i prodaja glasova.

"Pod lupom", takođe, traži da se zaustavi kršenje odredaba Izbornog zakona koje se odnose na to da u jednom biračkom odboru može biti samo jedan od predložnih kandidata od strane političkih subjekata.

Vjerovatno najvažnija novina koju oni traže je uvođenje elektronskih skenera kojima bi glasački listići nakon glasanja bili skenirani i evidentirani u elektronskoj formi, čime bi posebno bilo spriječeno naknadno prepravljanje, poništavanje ili mijenjanje preferenci u otvorenim kandidatskim listama, što je, kako upozoravaju, dosad bila veoma česta praksa.

Praktično, ranije su članovi odbora koji pripadaju određenim strankama upisivali iksiće ispred svog kandidata unutar liste.

Šehić ističe da uvođenje skenera ne znači i automatsko uvođenje elektronskog glasanja.

"Našim prijedlogom zadržava se tradicionalni način glasanja, samo što se ovim garantuje veća transparentnost", pokazao je on.

Šehić ističe da je dobra vijest što je dio njihovih prijedloga već prihvaćen i nalazi se u proceduri. Da li će, pak, izmjene biti i zvanično primijenjene na narednim izborima, teško je prognozirati.

"Bilo šta prognozirati u BiH je teško, ali valjda nam je cilj da izbori budu praznik demokratije, da građani odlučuju ko će ih predstavljati u naredne četiri godine, bez obzira na to kako oni odlučili, a ne da to u njihovo ime odlučuju oni koji to apsolutno ne bi smjeli", kaže on.

Ipak, kako navodi, najveća prepreka usvajanju ovih prijedloga su same političke stranke, koje, kako kaže, imaju interes da i dalje utiču na izborne rezultate.

U CIK-u su potvrdili da su u toku razgovori o tehničkim izmjenama izbornih pravila. Pojašnjavaju da se dio izmjena odnosi na eventualne izmjene Izbornog zakona BiH i da se oko tog dijela usaglašava Interresorna radna grupa parlamenta BiH.

Drugi dio, odnosno ono što se može riješiti na nivou Komisije, ističu da je tek u fazi priprema.

"Zasad je teško reći u kom smjeru će izmjene ići, ali ono što možemo reći jeste da će u svakom slučaju izborna pravila biti poznata prije izbora", rekli su za "Nezavisne" u CIK-u.