Klimatske promjene poslednjih godina natjerale su ga da se opredijeli za kulture koje bolje podnose sušu. 

- Paprika, pa i drugo povrće na otvorenom polju ni uz sistem za navodnjavanje, više se ne mogu proizvoditi. Cvekla nešto bolje podnosi sušu, ali ovi ekstremni vremenski uslovi ipak traže prilagođavanje. Do sada to nismo radili, ali sada moramo navodnjavati oranice i prije sjetve cvekle. A i kad to uradimo, strepimo da li će klica nići jer se zbog ovako visokih temperatura sjeme bukvalno osuši. Biljka koja ponikne na više od 28 stepeni samo se bori da preživi. Zemlja se mora svakodnevno zaljevati i rashlađivati  – kaže domaćin. 

Ozbiljna poljoprivredna proizvodnja je nezamisliva bez navodnjavanja. Jovičević je uradio elektrifikaciju 9 hektara od 12 koliko obrađuje pa pumpe na struju navodnjavaju oranice što je mnogo praktičnije i bolje u odnosu na sisteme na naftu.

- Priključak nije skup, a uputili smo inicijativu Ministarstvu poljoprivrede RS kojom tražimo da poljoprivrednici koji navodnjavaju oranice ne plaćaju industrijsku struju. To bi nam mnogo pojeftinilo troškove – ističe Jovičević za portal InfoBijeljina. 

Jovičević podsjeća da je od 1982. godine dvije decenije proizvodio duvan. Poslovi su se obavljali tokom cijelog dana što je sada nemoguće.  

- Poranimo, radimo od 6 do 11 sati, nekih četiri, pet sati. Radnike je, uprkos velikim dnevnicama, sve teže naći. Uglavnom su to ljudi stariji od 50 godina, koji zaista ne mogu izdržati ovakve temperature – pojašnjava Jovičević. 

Očekuje prinos od 4,5 do 5 tona cvekle po hektaru, a za svih 400 tona ovog povrća plasman je ugovorio. Zadovoljan je i cijenom od 30 feninga po kilogramu koju mu plaćaju otkupljivači. Jovičević zaključuje da je uz podsticaj Ministarstva poljoprivrede RS, koji će u zavisnosti od predatih količina povrća biti od 15 feninga do pola marke, ova proizvodnja je, uprkos svim teškoćama, isplativa.