SARAJEVO - Rast uslužnog sektora ove godine ponajviše je doprinosio rastu ekonomske aktivnosti, imajući u vidu kako su indikatori poput industrijske proizvodnje i izvoza robe zabilježili kumulativni pad, navodi se u analizi Centralne banke BiH.
Dodali su da procjenjuju godišnji rast realne ekonomske aktivnosti u trećem kvartalu 2024. godine na 2,3%, što je identično procjeni iz septembra.
"Preliminarna procjena godišnjeg rasta realnog BDP-a za četvrti kvartal 2024. godine iznosi 2,1%, temeljem očekivanja o slaboj potražnji iz inostranstva i uticaja poplava. Procjenjujemo da bi ukupna inflacija mogla iznositi 1,5%, a temeljna inflacija 3,8% u četvrtom kvartalu 2024. godine", piše u saopštenju Centralne banke BiH.
Prema preliminarnim procjenama, izuzimajući nepredviđene cjenovne šokove, iz Centralne banke BiH kažu da očekuju blago jačanje inflatornih pritisaka u prvom kvartalu 2025. godine, i godišnju inflaciju od 1,8%. "Poskupljenje električne energije i prevoza može dovesti do lančanih poskupljenja usluga i robe široke potrošnje, usljed čega bi projekcije inflacije mogle biti revidirane i naviše", istakli su iz Centralne banke BiH.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da za stanje u kojem je naša privreda i u odnosu na višedecenijsko ekonomsko zaostajanje, ovaj rast nije ni približno dovoljan da se osjeti kao ozbiljan ekonomski rast i razvoj, a struktura je takođe nepovoljna. "Naime, rast industrijske proizvodnje bi trebalo da bude ključni generator održivog rasta ekonomije, uz rast zaposlenosti i životnog standarda, dok su rezultati uslužnog sektora poput turizma, naravno, značajni i dobrodošli, ali to ne može biti motor rasta ekonomije. Nismo mi neki globalni finansijski centar u kojem stotine hiljada ljudi obavlja dobro plaćene poslove u finansijama, pa da onda kažemo da taj uslužni sektor stvara zaista respektabilnu vrijednost i nosi našu ekonomiju. Kod nas se usluge prije svega odnose na trgovinu (koja ne stvara novu vrijednost, već najvećim dijelom se odnosi na preprodaju uvozne robe) i turizam, obje grane s nisko plaćenim poslovima i zavisne od ostatka ekonomije i potrošnje. Ne treba nas zavaravati da je ova stopa rasta statistički puno viša nego, recimo, njemačka, jer mi smo potpuno drugačija ekonomija. Jeste bolje nego da je još niža, ali to nije nikakva utjeha. Crna Gora će vjerovatno imati još višu stopu rasta, ali to je također iluzija, jer oni praktično nemaju ozbiljnu industriju", objasnio je Gavran.