- Svjedoci smo da nam je svakodnevica ispunjena brojnim obavezama, problemima i stresom, a sve to ostavlja trag na naše zdravlje. Radionice edukativnog karaktera imaju namjeru da se naše stanovništvo upozna sa faktorima rizika, kako se koriguju, kako da usporimo nastanak kardiovaskularne bolesti i kako da prepoznamo prve simptome koji će nas dovesti do ljekara. Namjera mi je da našem stanovništvu ukažem koji je značaj zdravlje, da je to najveće bogatstvo koje je treba čuvati, paziti i liječiti, istakla je dr Lovrić.

Prema zvaničnim podacima, kardiovaskularna oboljenja poprimaju dimenzije epidemije jer u svijetu godišnje umire oko 17 miliona ljudi, a od tog broja više od osam miliona su žene.

- Među kardiovaskularnim oboljenjima prednjače ishemijske bolesti srca koje se manifestuju u različitim kliničkim oblicima,kao naprasna srčana smrt, akutni infarkt miokarda, angina pektoris koja može biti stabilna i nestabilna, kao poremećaj srčanog ritma i kao ishemijska kardiomiopatija. Najviše pacijenata umire od akutnog infarkta miokarda, a prema svjetskim pokazateljima najveći broj je ženska populacija. Praveći paraelelu između miškaraca i žena u radno-životnoj dobi, u većem riziku su muškarci jer su u tom periodu žene zaštićene estrogenom, a nakon klimakterijuma rizik je izjednačen, kaže dr Lovrić.

Ona ističe da je ateroskleroza takođe dominantna u ishemijskoj bolesti srca.

- Riječ je o degenerativnom procesu koji karakteriše nakupljanje masnih naslaga na zidovima krvnih sudova, zatim i kao proces starenja koji je neminovnost. Tu su i brojni drugi faktori rizika, visok krvni pritisak, šećerna bolest, pušenje, fizička neaktivnost te povišene masnoće u krvi, kaže dr Lovrić.

Na veliki broj faktora rizika možemo preventvno djelovati, a to se posebno odnosi na kulturu življenja. Pušenje i fizička neaktivnost su u našim rukama, a pravilna ishrana takođe. 

- Mi smo kao populacija veoma nemarni prema sebi i najčešće reagujemo onda kad nam se desi ozbiljan zdravstveni problem, a mnogo toga možemo zaustaviti da nam se ne desi. Jedan od primjera je pušenje jer brojni pacijenti na molbe ljekara da prestanu sa ovom pošasti odgovaraju da to ne mogu učiniti navodeći pri tom razna opravdanja, a kad se desi da postanu pacijenti koronarne jedinice, to čine bez pogovora. Ovo je najbolji pkazatelj da moramo sami sebe više poštovati i da možemo na mnogo toga preventivno djelovati, kaže dr Lovrić.

Ona naglašava da su faktori rizika koje možemo kontrolisati, prestanak pušenja, redovna kontrola krvnog pritiska, kontrola šećera u krvi, redukovanje kilaže, odnosno laganija i zdravija hrana, a svakako i fizička aktivnost sa što više šetanja. 

- Potrebno je da povremeno, bez obzira što nemamo konkretnih tegoba, posjetimo ljekara, uradimo kontrolni pregled, rutinske laboratorijske analize sa osvrtom na lipidni status, kaže dr Lovrić i savjetuje da ukoliko osjetite bezrazložan zamor, otežano disanje, zujanje u ušima, trnjenje ruku, nogu, vrtoglavicu, tegobe u vidu stezanja, čupanja iza grudne kosti, a posebno ukoliko se to širi ka vratu i ramenom pojasu duže od 20 do 30 minuta, to je alarm da treba da se javite ljekaru.

- Nekada je bolje džaba otići ljekaru nego da se čeka šta će se desiti, naglašava dr Lovrić i podsjeća da postoje brojni funkcionalni testovi za dokazivanje ishemijske bolesti, što znači da je pored klasičnih pregleda potrebno uraditi i ultrazvučnu dijagnostiku koja je suverena i neinvazivna metoda koja daje informacije o morfologiji srca i u kakvom je stanju srce. 

- Tu su i neinvazivni testovi kao što je ergometrija (klasični metod fizičkog opterećenja  putem trake ili bicikla), zatim i jedna suverena metoda stresehokardiografija, odnosno farmakološki test opterećenjem. Dr Lovrić savjetuje građanima da se u slučajevima kada se pojave simptomi koji upućuju na infarkt, odmah jave ljekaru jer je vrijeme veoma važan faktor u pružanju adekvatne medicinske pomoći.

Edukativna  radionica je održana u hotelu Drina, a prisustvovalo više od 200 građana koji su s pažnjom pratili predavanje.