Premda se na prvi pogled čini da u online prostoru nema granica i da je trgovanje jednostavno, brzo i efikasno, a donosi brojne uštede, elektronsko trgovanje za građane BiH je ograničeno zbog postavljanja barijera pristupa sadržaju i ponudi, uslugama i proizvodima i to isključivo zbog naše geografske lokacije i ekonomskog položaja u odnosu na razvijene zemlje svijeta.

 

CEFTA-ino istraživanje (Centralnoevropski ugovor o slobodnoj trgovini) je pokazalo da prepreke postoje na 68,8 odsto sadržaja te da su online prodavnice  i njihove robe za nas nedostupne ili ograničene zbog komplikovane logistike i carinskih procedura, visokih naknada za isporuku van lokalnog tržišta, neizvjesnost prilikom isporuke, dvostrukog oporezivanja i drugih faktora.

 

„Pošto proces e-trgovanja obuhvata nekoliko ključnih faza poput pristupa online prodavnici, registracije, plaćanja i dostave, u svakoj od njih može doći do geoblokiranja, zbog čega je plan članica u budućnosti da se ovaj vid diskriminacije zaustavi kroz uklanjanje barijera i uspostavljanje pravila koja važe u Evropskoj uniji i za ove članice“, rekli su u CEFTA.

 

Plan je da se omogući olakšan pristup robi i uslugama, platnim transakcijama te radi na jednostavnom pristupu stranicama e-trgovine.

 

„Dakle, zahvaljujući CEFTA pravilima trgovci neće moći da diskriminišu kupce zabranom pristupa internet stranicama, preusmjeravanjem na lokalne internet stranice i zabranom pristupa ili drugačijim uslovima za robu i elektronske usluge npr. bukiranje hotela, hosting internet stranica i slično“, rekli su u CEFTA.

 

Većina trgovaca u BiH fokusirana na domaće tržište

Zbog ovih barijera danas je većina trgovaca u BiH fokusirana na domaće tržište (preko 80 odsto) dok manji broj njih prodaje preko granice i to češće usluge nego robe (manje od 20 odsto).

 

Inostrani prodavci zbog visokih carina i troškova dostave uglavnom praktikuju geoblokiranje ograničavanjem adrese isporuke samo na Bosnu i Hercegovinu što se vidi kao glavni problem za dalji rast međunarodne online prodaje.

 

Sa druge strane, nedostatak konkurentnosti, jaka konkurencija i neprivlačni proizvodi, nepostojanje povoljne isporuke su razlozi zbog kojih naše robe ne nalaze svoj put do inostranih kupaca.

 

Drugi problem je nepostojanje usklađene regulative sa EU ili drugim tržištima u CEFTA i različiti zakoni povezani sa transportom robe za svako tržište (npr. rukovanje povratima), kao i odsustvo regulative za korišćenje PayPala i drugih servisa kao načina plaćanja, što je važno za kupce van lokalnog tržišta.

 

Izvršna direktorica organizacije Tolerancijom protiv različitosti (ToPeeR) iz Doboja Snežana Šešlija kaže da naši trgovci slabo izlaze na inostrano tržište, ali zato mnogo rade kod nas, posebno za vrijeme i nakon pandemije kovida. Kaže da se u tom periodu e-trgovanje povećalo za 50 osto.

 

“Većina naših potrošača koji naručuju iz inostranstva, kupuje mačka u vreći i nikad ne znaju šta će dobiti niti jesu li u narudžbu uračunati svi troškovi. Sa izuzetkom Alibabe i sličnih platformi, koje imaju istaknute sve troškove, sa velikim brojem stranica sa kojih možemo da naručimo, nemamo jasno definisane uslove i pravila i onda rizikujemo da nas prevare da ostanemo i bez novca i narudžbe“, objašnjava Šešlija.

 

U BiH i dalje cvjeta neregistrovana trgovina

Zabrinjavajuće je, kaže, što kod nas i dalje cvjeta neregistrovana trgovina u kojoj su potrošači potpuno nezaštićeni jer ih zakon ne prepoznaje, a istražnim organima se ne isplati da se bave prevarama trgovanjem na tako malim iznosima.

 

“To je uglavnom roba koja u većim količinama dolazi iz Kine, Japana, vrlo malo iz Amerike, preko luka i u kontejnerima se mogu nabaviti prilično jeftino. Onda se to preprodaje bez carine i drugih dažbina. Mi smo zato predložili ministarstvima zakone o zaštiti potrošača koji obuhvataju segmente o e-trgovini i o unutrašnjoj trgovini, što je u proceduri usvajanja i očekujemo da će kroz godinu dana i ova oblast biti regulisana zakonima“, kaže Šešlija.

 

Predsjednik Asocijacije za internet trgovinu “eComm” u BiH Jasmin Marić iz kompanije OLX, kaže da ova organizacija okuplja oko 70 online trgovaca, kartičnih kuća, banaka i drugih koji imaju dodira sa online trgovinom. Za trgovce kaže da imaju problem sa dostavom i carinskim procedurama, te da je potrebno napraviti korak dalje i raditi na olakšicama koje bi dovele do postupnog izjednačavanja uslova kupovine i prodaje sa EU.

 

“Nama su tehnički svi servisi dostupni, ali postoje otežavajuće okolnosti. Kupovina robe iz EU ide teško gdje su troškovi dostave veoma visoki zbog standarda njihovih pošta koji im daju privilegije u smislu cijene i rokova. Kod prodaje naših roba prema inostranstvu, naši mali trgovci se najčešće žale na visoke cijene slanja, ali i zadržavanja na granici, lagerovanja u skladištima i dugotrajnu isporuku. Svi ovi propisi se oblikuju prema bilateralnim sporazumima, pa bi korak naprijed predstavljao uvođenje nekih olakšica“, kaže Marić.

 

Dešavalo se i to, kaže Marić, da naši kupci naručuju robu sa međunarodnih sajtova za prodaju, poput Aliexpressa i da su svjesno lažno označavali da im pošta nije dostavila narudžbe, te otvarali “dispute” za povrat novca, što je s vremenom postavilo “crvene zastavice” na naše tržište i proglasilo ga nepouzdanim. Zbog toga se, kaže on, sada teže naručuje nego ranije, a cijene dostave su izuzetno visoke da bi vas odbili.

 

“Dva najčešća problema na našem tržištu prepoznata od strane trgovaca su izuzetno visoki troškovi transakcije u smislu kartičnih plaćanja i u smislu dostave robe. Dostavljači svoje cijene pravdaju inflacijom, rastom cijene energenata i nedostatkom radne snage, što jeste tačno. Ne mogu da zadrže ili zaposle nekoga ko će voziti dostavu. Niko nije zainteresovan kod nas za povećanje kapaciteta dostave jer ne mogu da nađu radnike“, kaže Marić.

 

Podaci Eurostata, iako stari četiri godine, koriste se za otkrivanje ponašanja građana u kupovini putem interneta u zemljama CEFTA-e. Posljednji dostupni podaci su 2020.

 

Građani na CEFTA tržištima uglavnom naručuju robu preko interneta za manje od 50 evra, pa tako i u BiH u kojoj internet koristi 74 odsto stanovništva. Prema podacima Eurostata, samo 38 odsto građana BiH kupuje online i to uglavnom od domaćih trgovaca.