Džihadistička sela u BiH, bezbjednosni rizik za Evropu
Austrijska i bosanska policija razbile su terorističke centre, zbog čega sada prijeti odmazda Islamske države, ukazuje danas bečki dnevnik "Kurir", navodeći da su se džihadistička sela i centri podrške Islamske države u Bosni razvili u bezbjednosni rizik
List ocjenjuje da bi napad na dvojicu vojnika u Sarajevu, koji je počinio Enes Omeragić, koji je povratnik iz rata u Siriji, odmazda za operaciju "Palmira", kojom su austrijska i bosanska policija razbile veliku mrežu za regrutovanje boraca za Islamsku državu.
Akcija je počela 2014. u Austriji, kada je 900 policajaca u Beču, Gracu i Lincu učestvovalo u hapšenju 29 osoba osumnjičenih za veze sa Islamskom državom.
Ta grupa, među kojima je i Mirsad Omerović, iz Tutina, koji je osumnjičen da je imao direktnu vezu sa kalifom Islamske države Abu Bakr al Bagdadijem u Siriji, imala je veze sa Bosnom.
Omerović, koji je djelovao pod islamskim "borbenim imenom" Ebu Tejma osumnjičen je da je prikupljao finansijska sredstva za Islamsku državu, kao i da je regrutovao mlade džihadiste, a u Evropi govoto nijedan odlazak džihadista u Siriju nije prošao bez njegove umješanosti.
Trag je policiju doveo do bosanskog sela Gornja Maoča, gdje su bili ljudi za vezu sa Islamskom državom, prenosi "Kurir" dodajući da je Islamska država imala svoje centre i u selima kod Zenice, Bihaća i Brčkog.
"Kurir" je istražio aktuelno stanje u tim mjestima i došao do zaključka da te terorističke ćelije više ne postoje, jer su ih razbile bosanske vlasti uz podršku Austrije.
U međuvremenu su ponovo, sva poznata salafistička sela, pod kontrolom policije, potvrđuju austrijske i njemačke diplomate, koje su asistirale bosanskim vlastima u akcijama.
General-major Johan Luif, komandant EUFOR-a, potvrdio je "Kuriru", da su sva "ekstremistička sela" sada pod kontrolom.
Time se stalo na put regrotovanju boraca za Islamsku državu, i broj onih mladih, spremnih da se priključe džihadu, u Bosni se nalazi u padu, što je razvoj, koji potvrđuje Služba za zaštitu ustavnosti i borbu protiv terorizma Austrije.
Nakon razbijanja bosansko-orijentisanih struktura austrijske vlasti su fokus delovanja preusmerile na čečensku scenu u Austriji.
Naime, polovina osoba koje su iz Austrije otputovale u džihad, a identifikovano je oko 250, su čečenskog porijekla.
Njihova struktura nije pogođena akcijom protiv bosanske ekstremističke scene.
Snažna mreža Čečena u Turskoj i Austriji se i dalje koristi za transfer džihadista u Siriju, tvrdi "Kurir" dodajući da je sprečavanje regrutovanja boraca najdelotvornije oružje u borbi protiv Islamske države, jer bez boraca iz inostranstva ta teroristička organizacija ne bi mogla preživjeti u Siriji i Iraku.