Rješenje Agencije za bankarstvo izazvalo je pometnju u domaćim bankama, jer isplate dužnika Bobar banke stavljaju u prvi rang prioriteta, na primjer i prije pravosnažne sudske presude o blokadi nekog računa, čime se krše brojni zakonski propisi.

„Sve banke na području Republike Srpske dužne su obustaviti isplate (blokirati račune) sa svih računa neurednih dužnika i garanata dužnika, čiji je spisak dio ovog rješenja, sve dok se dospjele obaveze dužnika prema Bobar Banci ne izmire“, piše u internom Rješenju direktorice Agencije Slavice Injac od 30. septembra ove godine, koje je u posjedu CAPITAL-a.

No, ono što je upalilo alarm i već počelo proizvoditi posljedice je član 4. Rješenja Agencije donesenog na prijedlog likvidacionog upravnika Bobar Banke Mile Maksimovića.

„Ovakvu odluku Agencije za bankarstvo, svaka banka je dužna izvršiti prije svakog drugog naloga za isplatu i prije svakog drugog osnova za naplatu utvrđenog u drugim zakonima“, navodi se u Rješenju.

Direktori banaka u Srpskoj u strahu od Agencije već su počeli da primjenjuju ovo rješenje, iako su nezvanično priznali da Agencija nema pravo da isplatu u korist jedne banke stavi na vrh prioriteta, čak i prije naplate u korist izvršnih sudskih presuda, mjenica, alimentacije i drugo.

Agencija je istu instrukciju bankama poslala i 21. januara ove godine pod brojem 04-78/15.

U Rješenju se nigdje ne navodi pravni lijek, tako da lica koja smatraju da su njihova prava ugrožena ili povrijeđena ne mogu ostvariti pravnu zaštitu.

Prve tužbe protiv banaka

Građani koji su oštećeni, već najavljuju prve tužbe i to ne Agencije, već protiv banaka koje postupe po Rješenju.

„Jedan naš klijent je prije određenog vremena prezentovao mjenicu svog duznika kod jedne domaće banke. Naplata je išla bez problema, na uobičajeni način da kad dužnik primi novac na račun u banci oni ga prebace na račun mog klijenta. Cijeli mjenični iznos još nije ni blizu naplaćen. Prije par dana klijent je obavješten iz banke da ne mogu više postupati po njegovoj mjenici zbog ovakvog Rješenja Agencije za bankarstvo RS“, kaže za portal CAPITAL Aleksadar Sajić vlasnik advokatske firme „Sajić“ Banja Luka.

Sajić kaže da će njegov klijent bez oklijevanja tužiti banku ukoliko ostane pri odluci da postupa po spornom Rješenju.

„Banka u ovakvim slučajevima čini dio sistema prinudne naplate i dužna je da postupa po Zakonu o izvršnom postupku i Zakonu o mjenici, a ne po nevjerovatnim nalozima Agencije koji su u suprotnosti kompletnom domaćem pravnom sistemu, jer se njime nameće obaveza pojedincima bez mogućnosti izjavljivanja pravnog lijeka“, kaže Sajić.

Kršenje zakona

Članom 30. Zakona o unutrašnjem platnom prometu, jasno je propisano da prvi red prioriteta imaju nalozi Uprave za indirektno oporezivanje BiH i Poreske uprave RS, drugi red imaju druga izvršna sudska rješenja.

Dakle u konkretnom slučaju, primjenjujući Zakon o unutrašnjem platnom prometu Rješenje Agencije spada u drugu grupu prioriteta „nalozi na osnovu zakonskih ovlašćenja“, a ne kako je to direktorica Slavica Injac bankama naložila da izvrše „prije svakog naloga za isplatu i prije svakog drugog osnova za naplatu utvrđenog drugim zakonima“.

Ovo Rješenje je suprotno i Zakonu o izvršnom postupku, član 138. koji propisuju ograničenja kod izvršenja, odnosno izvršeniku se ostavljaju minimalni uslovi za život (za primanja do 1.000 KM mjesečno izvršenje se može sprovesti do jedne polovine primanja, a na dijelu potraživanja koja prelaze 1.000 KM, izvršenje se može sprovesti do iznosa dvije trećine potraživanja).

U Agencija za bankarstvo smatraju da je njihovo Rješenje iznad zakona i da ima prednost u odnosu na zakon. Postavlja se pitanje zaštitete interesa trećih lica koja imaju pravosnažnu sudsku odluku i rješenje o izvršenju, čime se derogiraju brojne zakonske odredbe.

Injac: Građani sami da provjeravaju banke

Slavica Injac je izazvala revolt kompletne javnosti kada je u Narodnoj skupštini Republike Srpske na optužbe da nije pravovremeno reagovala u slučaju Bobar banke svu krivicu prebacila na građane.

Ona je klijente banaka savjetovala da sami provjeravaju koliko su neke banke u krizi.

“Onaj ko ima više sredstava treba da ima više i ekonomskog znanja i neka prati revizorske izvještaje, sajtove banaka i neka traži informacije od samih banaka”, rekla je Injac.