Akcionarsko društvo “Duvan Bijeljina” i ove godine će u Semberiji i Posavini organizovati proizvodnju duvana na 200 hektara. Ugovore o kreditiranju proizvodnje potpisaće sa stotinak kooperanata.

Na početku novog proizvodnog ciklusa proizvođači ove industrijske biljke se nadaju većim premijama i povećanju otkupne cijene. 

Iako je zarada, kažu, minimalna, zbog skupe opreme koju su nabavili i zemljišta lošeg kvaliteta, na kojem ne uspjevaju ratarske kulture, mnogi ne mogu da odustanu od ove proizvodnje. 

Petar Ilišković iz Gornje Slatine kod Šamca kaže da je posljednjih godina osim klimatskih promjena, sve veći problem i nedostatak radne snage.



- Priča se da za samo jednu sušaru berači traže 700, 800 pa čak i 900 maraka. To je stvarno previše. Kuburimo i sa podsticajima. Nadamo se da će biti povećana cijena duvana ali i premije koje su u okruženju zantno veće. Samo tako možemo imati neku računicu i biti konkurentni – kaže domaćin. 

U Semberiji je nekada stotinak porodica godišnje proizvodilo oko 850 tona ove industrijske biljke, ali iz godine u godinu broj proizvođača i površina pod duvanom se smanjuje. Bato Perić iz Ljeljenče skoro tri decenije proizvodi duvan.

- Sadiću duvan na jedno pet hektara. Iz godine u godinu smanjujem površine, jer se skoro pa i ne isplati - kaže ovaj semberski duvanar za portal InfoBijeljina. 

Akcionarsko društvo „Duvan Bijeljina“ kreditira kompletnu proizvodnju. Ove godine plan je povećan za 10 odsto. Nadaju se da će otkupiti 250 tona. Povećali su i otkupnu cijenu. Direktor “Duvan Bijeljina” Čedo Gotovčević kaže da je ove godine za treću klasu duvana, cijena po kilogramu sa 4.70 povećana na 5 maraka. 

 

- Za proizvođače koje ostvare 1.500 kilogram po hektaru izdvajamo 50 pfeningi, tako da naša firma proizvođaču plaća 5,5 KM – precizira Gotovčević. 

U Republici Srpskoj je u 2022. godini proizvedeno 320 tona, a u prošloj godini 200 tona duvana. Cilj nadležnih je sačuvati i podržati proizvodnju. Do kraja fiskalne godine, proizvođačima će iz republičkog agrarnog budžeta biti isplaćene premije u iznosu od 74 pfeniga po kilogramu proizvedenog duvana. Za ove namjene planirano je 150.000 KM. 

I proizvođači i otkupljivači upozoravaju da je neophodno preduzeti konkretne mjere kojima bi se proizvodnja duvana zaštitila. Navode da su neke od njih smanjenje akciza na proizvode, pojačana kontrola od strane kontrolnih organa kako od ministarstva poljoprivrede, tako i drugih ministarstva i veća saradnja Uprave za indirektno oporezivanje i entitetskih organa. 

Sprječavanjem nelojalne konkurencije i crnog tržišta na kojem završe značajne količine proizvedenog duvana, benefite bi ostvarili i proizvođači, ali i država čiji bi budžet bio bogatiji.