Tako se FBiH nalazi pred novim zakonom o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja, a RS radi na koordinacionom centru, koji će tretirati isključivo pitanje donorstva. 

U UKC Tuzla, koji je, čini se, u našoj zemlji i najpoznatiji po broju uspješnih transplantacija (sa preko 95 presađivanja bubrega, šest kadaveričnih donacija, transplantacija jetre, rožnica, koštane srži...) podsjećaju na važnost Evrotransplant mreže, u sistemu razvoja medicine i kao nadu za liječenje velikog broja pacijenata. S druge strane, usvoje li se predložene izmjene nadležnog zakonskog rješenja u FBiH, građani ovog dijela zemlje imaće mogućnost da se za života izjasne žele li ili ne biti donori, a ukoliko odbiju to da učine, njihovo neizjašnjavanje smatraće se pristankom, dok će samo porodica moći dati posljednju riječ. U narednih pet godina, dakle i po usvajanju izmjena ovog dokumenta, sistem će funkcionisati kao i dosad, jer će se u tom periodu pristupiti izradi pravilnika koji će tek precizirati i obrasce za izjašnjavanje o donorstvu. Zlatan Peršić, stručni saradnik u resornom ministarstvu, precizira da se navedenom inicijativom Udruge dijaliznih i transplantiranih bolesnika FBiH ukazalo na određene nedostatke zakona, u smislu da bitno ograničava mogućnosti darivanja organa i korištenja istih u svrhu transplantacije. 

"Stoga je bilo potrebno intervenirati na način da se osigura tzv. pretpostavljeni pristanak, čime bi se osiguralo da je dozvoljeno uzimati organe i tkiva s umrle osobe radi presađivanja u svrhu liječenja pod uvjetom da se darovatelj za života nije tome izričito protivio", objašnjava on. Trenutno zdravstveni sistem RS nije u mogućnosti da ispuni sve uslove koji su propisani za pristupanje Evrotransplant mreži, imajući u vidu da se u RS rade transplantacije sa živog donora, iako je u posljednje četiri godine u Univerzitetskom kliničkom centru RS uspješno realizovana 21 transplantacija bubrega, osiguranici ostvaruju prava na liječenje i u FBiH, Srbiji, Italiji, Austriji, Njemačkoj... 

Ovdje, međutim, ne postoje institucije koje se bave zavještavanjem organa, zbog čega će u ovom dijelu zemlje biti osnovan koordinacioni centar, koji će tretirati samo ovo pitanje. 

"Tako će biti stvoreni uslovi za formiranje baze podataka o primaocima ljudskih organa, te formiranje jedinstvenog registra davalaca ljudskih organa, koji su za života dali pisani pristanak o darivanju istih, i nakon toga biće moguće formirati i jedinstvenu listu čekanja za transplantaciju organa, a ista će se izvoditi po redu hitnosti i prema kliničkim indikacijama", objašnjavaju u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS. 

Iako se BiH i dalje nalazi na samom dnu ljestvice u svijetu po broju urađenih transplantacija, jer nema krovni zakon, prema podacima Donorske mreže BiH, naša zemlja je dio evropskog renalnog registra, u koji smo ušli zahvaljujući radu Udruženja nefrologa, koje djeluje na nivou cijele BiH.