Dubok jaz između plata
U Republici Srpskoj postoji dubok jaz između plata u privredi i javnoj upravi, zbog čega imperativ u budućnosti mora biti politika koja će rezultovati rastom zarada u proizvodnim djelatnostima, navodi se u najnovijoj analizi Udruženja ekonomista RS SWOT.
Prosječna neto plata u RS u prošloj godini iznosila je 825 maraka i bila je realno veća za 3,3 u odnosu na godinu ranije, piše Glas Srpske .
Realni rast neto plate zabilježen je u 15 od ukupno 19 oblasti, a zarade su najviše rasle u oblasti informacija i komunikacija i to za osam odsto, a znatan rast ostvaren je i u javnoj upravi, odbrani i obaveznom socijalnom osiguranju za 6,7 odsto. Najveći pad imali su zaposleni u ostalim uslužnim djelatnostima i to za čak 12 odsto u odnosu na 2013. godinu.
U SWOT-u ističu da apsolutni pokazatelji dodatno svjedoče o jazu između ostvarenih zarada u proizvodnim u odnosu na uslužne djelatnosti i administraciju.
- U apsolutnom iznosu najmanje razloga za zadovoljstvo lani su imali zaposleni u građevinarstvu, koji su u prosjeku zarađivali svega 531 KM. U nimalo povoljnijoj situaciji nisu bile ni njihove kolege iz prerađivačke industrije, koje su u prosjeku zarađivali 601 KM mjesečno - navodi se u analizi.
Dodaje se da su, za razliku od njih, razloga za zadovoljstvo imali zaposleni u oblasti finansijske djelatnosti i osiguranja sa prosječnom platom od 1.268 maraka.
- Ništa manje zadovoljni nisu ni oni koji za život zarađuju u oblasti informacija i komunikacija, gdje je prosječna plata bila 1.182 KM, javne uprave sa zaradom od 1.083 i zdravstvene zaštite i socijalnog rada, gdje je prosječna plata bila 1.045 KM - ističe se u analizi.
Naglašava se da problemi proizvodnih grana mogu biti prevaziđeni samo kroz proces restrukturisanja, koji će nužno pratiti rast investicija. U suprotnom, kako navode u SWOT-u, postoji opasnost od zaduženosti i prezaduženosti.
Tržište rada
U analizi SWOT-a ističe se da su proteklu godinu, kada su u pitanju reforme tržišta rada, obilježile stidljive najave donošenja novog zakona o radu.
- Reformama koje se neposredno odnose na tržište rada se pristupa parcijalno. Do sada nismo čuli sa argumentovanim obrazloženjima koje institute u radnom zakonodavstvu treba mijenjati. Godina pred nama će biti izuzetno važna u kontekstu reformi na tržištu rada, koja će postaviti osnovu za definisanje uloga svih institucija koje bi trebalo da budu u funkciji smanjenja nezaposlenosti - navodi se u analizi.