Kako prenosi Dnevnik.hr, svi dijelovi drveta smrti izuzetno su štetni.

Gusti mliječni sok koji izlazi iz kore, lišća i ploda u dodiru s kožom izaziva opekotine. Naučnici tvrde da i samo stajanje pod drvetom dok pada kiša može biti kobno. Zabilježeni su i slučajevi privremene sljepoće koje je izazvao dim gorućeg drveta, koji je opasno i udisati.

Zbog zastrašujućih svojstava uobičajeno je vidjeti oznake upozorenja pokraj drveća. Iako bi se lako moglo posjeći, drvo smrti ima značajnu ulogu u lokalnim ekosistemima, pružajući zaštitu od vjetra i erozije obale. Karipski stolari već vijekovima koriste drvo za proizvodnju namještaja, nakon što ga pažljivo izrežu i osuše na suncu kako bi se neutralizovao otrovni sok.

“Prava prijetnja smrću dolazi od malih okruglih plodova”, piše BBC, dodajući kako konzumacija voća donosi najveću opasnost. Roger Hammer, prirodnjak i botaničar, otkriva kako su starosjedioci Kariba bili upoznati sa stablom i koristili su ga u mnoge svrhe – sok se uglavnom koristio za vrhove strijela.

Smatra se kako je od otrovne strijele stradao i Juan Ponce de Leon, španski pomorac i konkvistador, koji je preminuo u sukobu kraj zaliva Charlotte Harbor.

Najviše primjeraka zloglasnog drveta raste u Nacionalnom parku Everglades (u dijelu Flamingo), kao i na nekim manjim floridskim ostrvima, poput Elliott Keya i Key Larga pa nađete li se u tom dijelu planeta zaobiđite opasno drvo u širokom luku.