Pored nestašice drva i drugih energenata za grijanje, njihove cijene su ove godine drastično otišle gore, a posebno je poskupio pelet, koji po toni košta i do 430 KM.
Nije isključeno da će njihove cijene i dalje rasti, što će biti dodatno opterećenje za građane koji još nisu obezbijedili ogrijev.
Posebno je poskupio pelet koji je u odnosu na pretprošlu godinu, kada je tona koštala oko 260 KM, danas skuplji za čak 65 odsto. Trenutno se tona može kupiti i za 360 KM, ali bez dostave kupcu. A na internet oglašivačima u BiH iz dana u dan sve je više oglasa u kojima se pelet nudi po cijeni i do 430 KM.
Drastično su poskupile i sve vrste drveta koje se koriste za ogrijev, tako da paleta od 1,8 metara bukve u cjepanicama košta oko 200 maraka, dok se lane mogla nabaviti za 140 KM. To znači da je metar, sa prevozom, već “prešišao” 100 KM, što je za čak 30 maraka više po metru nego prošle godine.
A za nabavku 10 metara drva u metaricama građani trenutno ne mogu da prođu ispod 900 KM, s obzirom na činjenicu da metar umjesto 60-65 maraka, koliko je koštao jesenas, sada košta i do 90 KM. Uz pilanje i cijepanje, 10 metara ukupno košta 1.100 KM.
Poseban problem je što na tržištu nema drva, tako da građani, i kad ih naruče, na njihovu isporuku moraju da čekaju par mjeseci.
Milovan S. iz Banjaluke kaže da je drva naručio prije mesec i po, da bi mu bila isporučena tek prije par dana.
– Nisam ranije uspio da se snabdijem za ogrev, jer uvijek iskrsne nešto drugo. Sad sam naručio dvije palete cjepanica bukve, u kojima imaj oko 3,5 metara. Sa prevozom me sve koštalo 420 KM, a lene sam za istu količinu plaćao 300 KM. Čini mi se da ništa nije poskupilo kao ogrijev, ali ljudi nemaju izbora, jer grijati se mora – kaže naš sagovornik.
I u udruženjima potrošača naglašavaju da je nabavka ogrijeva jedan od skupljih godišnjih stavki građana. Objašnjavaju da je riječ o finansijskom izdatku za koji jedno domaćinstvo mora da izdvoji više od jedne prosječne plate. To znači da je, s obzirom na prilično loš životni standard građana, nemali broj onih koji za drva moraju da se zaduže.
Izvoz u padu
Spekulisalo se da je nestašicu ogrijeva izazvao povećan izvoz, ali zvanični podaci govore da nije tako. Prema statistici Uprave za indirektno oporezivanje BiH, ove godine je izvoz drva za ogrijev manji nego u prethodne dvije godine. Tako je 2016. godine iz Bosne i Hercegovine u inostranstvo izvezeno oko 808.700 tona ogrijevnog drveta, a prošle godine 837.600 tona. Ove godine je, do kraja avgusta, izvezeno manje od 500.000 tona, podaci su UIO.