Napominju da se pretjerano korišćenje Instagrama, Snapchata, Facebooka i Twittera može povezati s razvojem nekih mentalnih poremećaja, poput depresije, ali i gojaznosti, pišu britanski mediji.

Prema podacima britanskog Državnog zavoda za zdravstvo (NHS) u poslednjih šest godina broj hospitalizacija djece s poremećajem sna značajno je porastao. Među mladima do 16 godina taj broj je u zadnjih pet godina porastao sa 6.520 evidentiranih na 9.429.

Porast broja problema sa snom među djecom u suprotnosti je s blagim padom hospitalizacija ostalih grupa uzrasta - s 29.522 tokom 2012. na 29.184 prošle godine.

Neki stručnjaci smatraju da ne bi trebalo demonizovati društvene mreže, nego naučiti roditelje da sopstvenom djetetu postave granicu kada je korišćenje tih platformi u pitanju.

"Svi znamo da plavo svjetlo s ekrana pametnog telefona može poremetiti san, ali mislim da je, nakon brojnih upozorenja, u ovom slučaju za neispavano dijete odgovoran roditelj", kaže stručnjak za 'digitalnu detoksikaciju' Tanja Gudin, autorka knjige "Stop Staring at Screens".

I njena koleginica Viki Doson ističe važnost pravila koje nameće roditelj, kada je posredi odlazak u krevet i nekorišćenje mobilnog telefona i kompjutera neposredno prije spavanja.

"Navika odlaska u krevet u isto vrijeme i uz određene rituale preduslov je za kvalitetan san. Na loš kvalitet sna, uz pametne telefone može uticati i loša ishrana, na primjer konzumiranje slatkiša ili energetskih pića neposredno prije odlaska u krevet", podsjeća Doson.

Među djecom dvije epidemije

"Među djecom danas vladaju dvije epidemije kada je zdravlje u pitanju - gojaznost i mentalni poremećaji, a oni dovode do poremećaja spavanja", kazao je Majkl Farkar, stručnjak za medicinu spavanja i sna u londonskoj dječjoj bolnici Evelina.

"Oduvijek smo vjerovali da je neispavanost posljedica gojaznosti, ali u zadnje je vrijeme sve više dokaza po kojima neispavanost doprinosi gomilanju kilograma. Kada je dijete neispavano, organizam reaguje hormonalnim disbalansom koji može uticati na apetit i na osjećaj gladi. Dakle, kad su jako umorna i neispavana djeca žude za nezdravom hranom", kaže Farkar.

Dodaje da san može poremetiti stres, ali i obrnuto - neispavanost može doprineti anksioznosti.

"Djeci je od najranijeg životnog doba potrebna konzistentna rutina u većini stvari. Postupno smanjenje aktivnosti pred kraj dana, pri čemu treba smanjiti i upotrebu pametnih telefona, posebno neposredno prije odlaska na spavanje", smatra on.

Važno je aktivno dijetetu postaviti određena ograničenja i pratiti na koji način koristi internetske sadržaje. Ograničenja i pravila su vrlo važna za postavljanje jasnih granica te za učenje samokontrole kod djece, ali ne smiju biti jedini način vaspitavanja.

Značajno je podsticati zdrave navike i pružati pozitivne modele u porodičnom životu. Manja je vjerovatnoća da se kod dijeteta razvije svojevrsna zavisnost o društvenim medijima ako je naviklo s porodicom da odlazi na izlete, zajedno igra društvene igre i druži se u krugu porodice.