Na oglednom polju pšenice i ječma Stevana Perkovića iz Ljeskovca kod Bijeljine, površine pet hektara, zbog prevelike vlage traktorom je bilo nemoguće ući u njivu, pa je bespilotnom letjelicom blagovremeno obavljena druga prihrana usjeva azotnim đubrivima.

- Za deset dana imali smo preko 100 litara po m2 kiše, tako da traktorom ne bismo mogli ući u njivu još najmanje pet dana. Dronom smo sav posao završili za sat i po. Ova tehnologija ima više prednosti, a jedna je da kada gazimo ozimu kulturu traktorom nastaju početne faze bolesti što se korištenjem drona isključuje - ističe Stevan.

Kada bi se čekalo da se njiva osuši da bi se obavila prihrana, bilo bi kasno. Usjevi ne bi imali neophodna hraniva, što bi se odrazilo i na prinos i na kvalitet. Tretman iz vazduha ima brojne benefite, naglašava i agronom Stevan Mesarović.

- U ovom slučaju dali smo potrebna hraniva u idealno vrijeme, vrlo precizno. Dron pomoću GPS tehnologije se navodi na svakih pola metra parcele. Ono što je još dobro da pomoću dronova i satelitskih aplikacija možemo da izvršimo skeniranje usjeva, da se podesi GPS kartica koja na različitim mjestima, za različite potrebe usjeva baca različite količine azotnih đubriva. To omogućava znatnu uštedu i povećava iskorišćenost azotnih đubriva za više od 15 posto, tako da profit po hektaru farmeri mogu da povećaju sa nekih 120, 150 skoro do 300 maraka kroz iskorišćenje đubriva, manje ulaganje i povećanje prinosa i poboljšanje kvaliteta - pojašnjava za InfoBijeljinu inženjer poljoprivrede Stevan Mesarović.

U višefaznoj prihrani može da se radi ujednačavanje usjeva, podešavanje optimalne ishranjenosti za dobijanje visokoproteinske vrijednosti strnih žita i da se dobije bolja hektolitarska masa.

- Uradili smo mjerenje pomoću N testera sadržaja hlorofila i sadržaja snabdjevenosti biljaka sa azotom, odredili koja je količina, koristili koeficijente koji se koriste za optimalizaciju primjene, tako da smo kroz precizne alate došli do toga da znamo tačno na svakih 10 metara koliko treba primijeniti azotnih đubriva - pojašnjava ovaj agronom. 

Stručni tim resornog ministarstva pokazao je u kojim slučajevima je dron pravo rješenje da se biljkama obezbijede neophodna hraniva i koje su mogućnosti i prednosti primjene savremenih tehnologija u poljoprivredi.

Rezultati ogleda služiće za praćenje efekata prihrane dronovima u odnosu na konvencionalne metode, kao i za dalje preporuke proizvođačima. 

- Sada radimo analize, ispravljamo eventualne greške kako bi decidno utvrdili i preporučili poljoprivrednicima šta i kako da koriste ovu tehnologiju. Mislim da dronovi imaju višestruku primjenu, ali ne po principu prodaću traktor, rasipač i prskalicu, pa raditi dronom. Važno je da ova zahtijevna tehnologija poljoprivrednicima itekako olakšava rad - kaže za portal InfoBijeljina Aleksandar Majkić iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi. 

Cijena drona zavisi od modela. DJI Agras T50 kojim je rađena prihrana na ovom oglednom polju košta oko 20.000 evra sa PDV-om. Ministarstvo poljoprivrede RS subvencioniše sa 40 posto, tako da će dronovi u narednim godinama biti potrebna i isplativa investicija.