"Naš grad je turistički prepoznatljiv po bogatoj gastronomskoj ponudi restorana i urbanim kafićima sa atraktivnim baštama. Međutim, zbog republičkih visokih nameta za poreze i doprinose, a uz to i lokalne takse za zakup bašte, većina lokala otežano posluje. Vlasnici sa manjim mjesečnim prihodima prinuđeni su da traže alternativne mogućnosti za rad da bi opstali i to nerijetko bude zatvaranje bašte. Smatram da je šteta da naš grad ostaje bez lokala sa otvorenim prostorom i da je potrebno da svi nivoi vlasti pomognu ugostiteljima" , naveo je Milinković.

On je predložio da se osim kvadrature i lokacijske zone bašte lokala, taksa zakupa obračunava i srazmjerno prihodu koji objekat ostvaruje na godišnjem nivou.

"Bilo bi dobro i da se, u skladu sa budžetskim mogućnostima, daju olakšice određenim kategorijama za plaćanje zakupa bašte - ako je vlasnik lokala iz kategorije osoba sa invaliditetom, porodice poginulog borca ili domaćinstva u kome niko drugi ne ostvaruje dodatni prihod" , preporučio je Milinković.

On je podsjetio da u Republici Srpskoj još nije usvojen zakon o zabrani pušenja u ugostiteljskim objektima, te da su bašte prilika za nepušače i zdravstveno osjetljive osobe na dim da mogu ugodno boraviti u ugostiteljskim objektima.

"Brojne su zdravstvene, turističke i privredne prednosti opstanka bašti lokala. Pomozimo ugostiteljima da ih sačuvaju" , uputio je apel Milinković.