Naime, prema njihovim podacima, u prvih osam mjeseci prošle godine ove robe izvezeno je u vrijednosti nešto višoj od 892 miliona KM, što znači da je izvoz ove godine u odnosu na prethodnu veći za oko 69 miliona KM. Od svih tekstilnih i srodnih proizvoda koji su izvezeni najviše je izvezeno obuće, kamašni i sličnih proizvoda u iznosu nešto većem od 442 miliona KM, zatim slijedi izvoz odjeće i pribora za odjeću, pletenih proizvoda sa nešto više od 181 milion KM, te odjeće i pribora za odjeću, osim pletenih, sa oko 180 miliona KM.

 

"Top izvozna tržišta odjeće i obuće su Hrvatska, u koju je za osam mjeseci ove godine izvezeno robe za 80,4 miliona KM, zatim slijedi Francuska sa 32,6 miliona KM, Njemačka sa 30,2 miliona KM i Italija sa 23,7 miliona KM", kazali su u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.

 

Marinko Umičević, tehnički direktor tvornice obuće "Bema" u Banjaluci, kazao je za "Nezavisne" da je industrija obuće u Republici Srpskoj u velikoj ekspanziji.

 

"Prošla godina nas je zbog pandemije virusa korona uništila, ali evo sada smo opet u ekspanziji. Očekujemo dobru, rekordnu godinu, povećali smo i plate radnicima", naveo je Umičević. Prema njegovim riječima, jako važno pitanje za budućnost ove djelatnosti jeste modernizacija opreme, odnosno da obućari kupe nove mašine.

 

"Bez novih mašina nema veće produktivnosti. Mi smo u toku pandemije uložili milion KM u kupovinu mašina i povećali produktivnost, ali to nije dovoljno. Moramo iskoristiti ovu priliku i sada je naša šansa da se izborimo za bolji status i poboljšamo status naših radnika, inače ćemo ostati bez njih jer sve poskupljuje", naglasio je Umičević.

 

Admir Čavalić, ekonomski analitičar, naveo je da je velika potražnja za proizvodima tekstilne industrije, te da je ova djelatnost u posljednjih pet godina u Bosni i Hercegovini imala izuzetan napredak.

 

"To je najviše zahvaljujući radu za velike inostrane kompanije, ali i organskim razvojem domaće tekstilne industrije. Ona je čak veća duplo od opšteg trenda oporavka BiH ekonomije, koja će biti između tri i četiri odsto", kazao je Čavalić. Dodao je da postoji potražnja za ovim proizvodima, što je veoma dobro, jer će, po njegovim riječima, domaće kompanije pronalaziti nova mjesta za izvoz i zadržati postojeća na restruktuiranom tržištu.

 

"Naše firme moraju i mogu iskoristiti ovu priliku povećane potražnje, te povećati izvoz. Ono što je bitno naglasiti da se usred rasta transportnih troškova otvara neka nova mogućnost sa zemljama Zapada i Evropske unije, jer su uvoz i trgovinske aktivnosti između Azije i EU zbog transportnih troškova otežani", zaključio je Čavalić.