On je rekao da je film prikazan u Beogradu, Banjaluci, Istočnom Sarajevu, Gacku i Bijeljini i da ga je već vidjelo više od 10.000 ljudi, te da nakon još jednog prikazivanja u beogradskom Centru "Sava" filmska priča o prvom predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću odlazi i u Rusiju. 

Na bijeljinskoj premijeri u Centru za kulturu "Semberija" Elčić je najavio da će film "Radovan - povik iza zidova tamnice" 22. maja otvoriti festival Zlatni vitez u Sevastopolju. 

Prema njegovim riječima, u inostranstvu postoji interesovanje za film, već se dogovara projekcija za "Histori" uz redukciju na 60 sa sadašnjih 96 minuta. On kaže da je za film zainteresovana cijela srpska dijaspora, te da se uskoro završava ruska verzija, a biče urađena i engleska. 

"Film je jedna mala istorijska čitanka i sada je već sigurno da će biti istorija", rekao je Elčić uoči premijere u Bijeljini. 

On kaže da je želio da iz pera Karadžića, preko forme intervjua, svoj razgovor s njim izgradi kao filmsku priču i jednu vrstu ispovjedaonice iza zidova tamnice od 16 metara kvadratnih. 

"Izbjegao sam politiku i rat, koji je smješten u svega minut i po filma", dodao je Elčić. 

Prema njegovim riječima, Karadžić je želio da film bude prikazan u aprilu, kada se navršilo 25 godina od početka građanskog rata u BiH, što je ostavilo vrlo malo vremena za realizaciju. 

Za produkciju, Udruženje "Čast otadžbine" iz Beograda, Elčić kaže da su realizovali ovaj projekat kako ne bi uspjela nijedna profesionalna filmska produkcija, jer su taj posao shvatili kao ratni zadatak i dali sve od sebe da stignu tajming, u čemu su uspjeli. 

Režiser kaže da su glumca LJubivoja Tadića, prvaka drame Narodnog pozorišta, odabrali dominantno zbog glasa, a ne po spoljašnjem izgledu i da se on potpuno posvetio ulozi, šest dana nije ni spavao jer je htio da se dovede u stanje zatočenika. 

Premijera u Bijeljini, koja je održana na Dan vojske Republike Srpske, započela je minutom ćutnje za sve poginule srpske borce i izražavanjem poštovanja svima koji su doprinijeli stvaranju Srpske i svima koji su u teškim i dramatičnim vremenima imali viziju, spremnost i hrabrost da stvore državu. 

Direktor filma Slobodan Stojanović rekao je da je film sniman na 59 lokacijau Srbiji, Crnoj Gori, Republici Srpskoj i Federaciji BiH, sa pređenih više od 15.000 kilometara i sa učešćem 290 ljudi. 

"Film je neka vrsta satisfakcije za silne nepravde nanesene srpskim žrtvama", poručio je Stojanović i za Karadžića rekao da je personifikacija kolektivne i individualne nepravde.