FOTO: novosti.rs

Rezistencija bakterija na antibiotike predstavlja jedan od najvećih izazova 21. vijeka, kako u svijetu tako i u kod nas, što naročito dolazi do izražaja u uslovima pandemije KOVID-19.

SZO je napomenula da novi globalni podaci pokazuju da su bakterijske infekcije u zemljama širom svijeta već postale sve otpornije na antibiotsku terapiju i upozorila da bi upotreba antibiotika tokom pandemije korona virusa mogla još više da podstakne ovaj trend, upozorava dr Sanja Milovanović, ugledni klinički farmakolog iz bijeljinske Opšte bolnice “Sveti vračevi”.

Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, kako kaže ova doktorka, već je najavljeno da će u narednom periodu pooštriti kontrole u apotekama zbog povećane potrošnje.
 
 - Naša dosadašnja iskustva u liječenju Kovid-19 infekcije su pokazala jednu krajnje neracionalnu upotrebu antibiotika. U jednom momentu toka pandemije uočili smo izrazito povećanje korišćenja antibiotika već u ranoj fazi bolesti što je dovelo do toga da posledično hospitalizujemo veći broj oboljelih sa težom kliničkom slikom.- ističe Milovanovićeva.
 
Na pitanje koje se greške najčešće prave kod upotrebe antibiotika kaže:

 - Najčešća greška je, svakako, prerano uključivanje antibiotika odnosno uključivanje antibiotske terapije prije oblika 3 bolesti koji podrazumijeva umjereno tešku kliničku sliku sa potvrđenom Kovid-19 infekcijom. To su bolesnici sa ili bez komorbiditeta i sa umjereno teškim oblikom infekcije (pneumonija sa znacima hipoksije). Prerano
uključivanje antibiotske terapije, a posebno prerano uključivanje širokospektralne antibiotske terapije kao što su to fluorohinoloni treće i četvrte generacije doprinosi ne samo dužem trajanju same virusne infekcije nego doprinosi i promovisanju multirezistentnih bakterija i gljivica. Ukoliko na to dodamo i činjenicu da takvi bolesnici paralelno dobijaju visoke doze kortikosteroida, lako se dolazi do zaključka da se bolesnik uvodi u stanje teške imunodeficijencije u uslovima gdje lako mogu da nadvladaju rezistentni mikroorganizmi. Posljedično, u Kovid bolnicu bivaju upućeni u septičkom stanju sa izazivačima koji pokazaju rezistenciju ka danas dostupnim antibioticima.
 
- Ovdje sada govorimo o prelomnom momentu, jer za svako samoinicijativno liječenje postoji onda i mogućnost nabavke antibiotika bez prethodnog ordiniranja lijekova od ljekara sa primarnog nivoa zdravstvene zaštite. Neophodno je sprovesti opsežnu kontrolu načina kupovine antibiotika u apotekama otvorenog tipa i samim tim se vratiti u strogo kontrolisane tokove kojim bismo izbjegli nastanak teških posljedica koje opterećuju rad zdravstvenih radnika u Kovid bolnicama, ali i utiču direktno na mortalitet od Kovid-19 infekcije. - ističe.
 
Navodi i da je problem što se u ljekarskoj praksi sreće nekontrolisana upotreba antibiotskih lekova.

-To nije problem koji je vezan samo za našu zemlju, već je to jedan globalni problem te je SZO svake godine proglasila nedjelju borbe protiv antibiotske rezistencije koja obično bude tokom novembra. No, mišljenja sam da je potrebno još intenzivnije podići svijest o neracionalnoj upotrebi anitbiotika i širem građanstvu predočiti zastračujuće posledice. - dodaje.
 
Uz primenu antibiotika, obično se preporučuje i primena probiotika. Doktorka nam je objasnila i koja je njihova uloga.
 
- Naša fiziološka crijevna flora je veoma važna u pogledu očuvanja imunološkog statusa organizma i danas je predmet brojnih kliničkih studija. Poremećaj crijevne flore može biti posljedica različitih obolenja, ali isto tako može dovesti i do nastanka određenog broja obolenja, a to i jeste danas predmet brojnih medicinskih studija. Ono što jeste sigurno je da širokospektralna upotreba antibiotika narušava normalnu crijevnu flore, a istovremeno remećenjem prirodne ravnoteže dovodi do promovisanja potencijalno patogenih bakterija kao što je u prvom redu bakterija Clostridium difficille. Kada govorimo o Kovid-19 i ako na ovo dodamo činjenicu da Kovid sam po sebi djeluje negativno na ćelije u crijevima, dovodimo do zaključka da potpomažemo i sa ove strane težoj kliničkoj slici Kovid-19. Prema tome, svi bolesnici bi trebalo da koriste probiotske kulture koje imaju za zadatak da očuvaju normalnu ravnotežu crijevne flore.
 
 - Upotreba antibiotika je opravdana isključivo lečenju bakterijskih infekcija i apsolutno je kontraindikovana u lečenju virusnih infekcija. - zaključila je doktorka Sanja.
Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )