Usmeravanje pažnje na vizuelni zadatak može da vas učini trenutno "nenamjerno gluvima" na zvuke normalne jačine, pokazuju istraživanja.

U određenim situacijama može da dođe do ozbiljnih problema, kao što je na primjer rad u operacionoj sali, gde se hirurg koncentriše na rad i ne registruje zvuk opreme. To važi i za vozače koji se koncentrišu na vožnju, raskrsnicu, semafor, kružni tok i ne obrate pažnju na zvuk sirene, drugog automobila... Ili biciklista i motorista koji u toku vožnje usmjere pažnju na oglas ili čak samo zanimljiv izgleda prolaznika. Pješaci su takođe skloni "nenamjernoj gluvoći" koncentrisanjem na telefon, razgovor, kucanje poruke u toku hoda i često se dešava da ne registruju zvuk poput biciklističkog zvona ili automobilskog motora.

Studija objavljena u časopisu Journal of Neuroscience ukazuje na to da čula sluha i vida dijele ograničen nervni resurs.

Skeniranjem mozga 13 dobrovoljaca utvrđeno je da je reakcija mozga znatno smanjena na zvučne efekte u momentu kada su obavljali neki zahtjevniji vizuelni zadatak.

Sposobnost ljudi da detektuju zvuke tokom obavljanja zahtjevnijeg vizuelnog zadatka je smanjena, iako su se zvuci jasno čuli i ljudi su ih detektovali kada je vizuelni zadatak bio lak. Mozak u tom momentu ne samo da ignoriše ili filtrira zvuke, oni ih zapravo ni ne čuje.

Fenomen "nenamerna gluvoća", gde ne registrujemo zvuke kada se koncentrišemo na druge stvari primijećeno je od strane istraživača i ranije. Međutim, ovo je prvi put da su bili u stanju da odrede, mjerenjem moždane aktivnosti u realnom vremenu da mehanizmi mozga u vrlo ranoj fazi auditivne obrade mogu da dovedu do "gluvoće" na zvuke.