1742. - Umro engleski astronom i geofizičar Edmund Halej, direktor Griničke opservatorije i kraljevski astronom, koji je utvrdio da su komete uočene 1682, 1601. i 1551. zapravo isto tijelo koje se periodično pojavljuje. Predskazao je da će se ona pojaviti i 1758, 1835. i 1910. NJemu u čast to svemirsko tijelo je nazvano Halejeva kometa. Već u 19. godini objavio je raspravu o putanjama planeta. Izradio je prvi katalog sjajnih zvijezda južnog neba i otkrio da se i zvijezde kreću, shvatio ih kao sunca, a naše Sunce kao zvijezdu. Izradio je prvu meteorološku kartu. Djela: "Katalog južnih zvijezda", "Pregled astronomije kometa", "Teorija magnetskog kompasa". 

1784. - SAD ratifikovale mirovni ugovor s Velikom Britanijom, čime je formalno okončan američki rat za nezavisnost. 

1809. - Engleska i Španija sklopile savez protiv francuskog cara Napoleona Prvog. 

1826. - U Pešti osnovana Matica srpska na inicijativu Jovana Hadžića /Miloš Svetić/ i bogatih srpskih peštanskih i budimskih trgovaca Gavrila Božitovca, Jovana Demetrovića, Josifa Milovuka, Petra Rajića, Andrije Rozmirovića i Đorđa Stankovića. To književno i kulturno društvo, koje je odigralo ogromnu ulogu u procvatu nauke i kulture Srba u Vojvodini, ubrzo je počelo da izdaje "Letopis Matice srpske", najstariji srpski književni časopis. Matica je 1864. preseljena u Novi Sad, gdje je i sada. 

1840. - U kneževini Srbiji za školsku slavu je proglašen Savindan, praznik u spomen na velikog srpskog prosvjetitelja i zaštitnika školstva Svetog Savu, oca srpske državotvornosti, prvog srpskog arhiepiskopa, utemeljivača srpske diplomatije, književnosti, zakonodavstva, zdravstva. Prva proslava Svetog Save kao školskog patrona održana je 1812. u Zemunu, odakle se brzo proširila u sve dijelove srpstva, a himna Svetom Savi prvi put je izvedena 1839. u Segedinu. 

1842. - U Irigu srpski pisac i iguman manastira Krušedol Dimitrije Krestić otvorio prvu srpsku čitaonicu s bibliotekom, koju je i osnovao. Čitaonica je čitav vijek primala svu važniju srpsku i jugoslovensku štampu i strane časopise, ali su tu dragocjenu zbirku 1944. u Drugom svjetskom ratu uništile ustaše miniranjem zgrade biblioteke. 

1850. - Rođen francuski pisac Luj Mari Žilijen Vio, poznat kao Pjer Loti, koji je zbog napisa o okrutnostima kolonijalnih trupa u Indokini otpušten iz vojne službe. Kao pomorski oficir mnogo je putovao i djela mu obiluju opisima egzotičnih predjela. O boravku u Crnoj Gori napisao je putopis "Putovanje četiri oficira internacionalnog eskadrona po Crnoj Gori" i pripovijetku "Paskvala Ivanović". Kao veliki turkofil, u Prvom balkanskom ratu izražavao je simpatije za Otomansko carstvo, ali je poslije bugarskog prepada na srpsku vojsku u Drugom balkanskom ratu i kasnije, u Prvom svjetskom ratu, pohvalno i s neskrivenim divljenjem pisao o Srbima. Ostala djela: "U haremu", "Lotijeva ženidba", "Mornar", "Islandski ribar", "Gospođa hrizantema", "Roman jednog spahije". 

1875. - Rođen alzaški ljekar, filozof, protestantski teolog, pisac, muzički istoričar, muzičar i misionar Albert Švajcer, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1952, koji je skoro cio život posvetio borbi protiv bolesti u Africi. Od 1913. do smrti radio je u bolnici koju je osnovao u francuskoj ekvatorijalnoj Africi. Djela: "Kultura i etika", "Između vode i prašume", "Autobiografija", "Afričke priče", "Potraga za istorijskim Isusom". 

1890. - Rođen srpski slikar Petar Dobrović, majstor intenzivnog kolorita i jasnog ekspresivnog crteža. Slike, s naglašenom ulogom svjetlosti i podvučenim odnosom prema elementarnom volumenu, svjedoče o snažnom temperamentu i impulsivnom doživljaju realnosti. Slikarstvo je studirao u Budimpešti, a u rodnom Pečuju je 1918. učestvovao u vojnoj pobuni, poslije koje je uhapšen, ali je pobjegao iz zatvora. Mađarske vlasti su ga u odsustvu osudile na smrt. Bio je predsjednik Baranjsko-srpsko-mađarske republike 1921. Potom je živio u Parizu, a zatim je u Beogradu bio profesor na Akademiji likovnih umjetnosti. 

1892. - Rođen srpski klasični filolog Miloš Đurić, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, predsjednik Srpske književne zadruge i urednik časopisa "Živa antika", jedan od najvećih svjetskih helenista 20. vijeka. Objavio je više od 200 radova iz klasične književnosti i filozofije. Umnogome je izgradio srpsku terminologiju za odgovarajuće grčke mitološke i filozofske pojmove. Neprevaziđeni su njegovi prevodi Eshila, Sofokla, Platona, Aristotela, Plutarha i Homerovih epova "Ilijada" i "Odiseja", ali i savremenika - Alfreda Adlera, Karla Gustava Junga, Vila Duranta, Rabindranata Tagore. Djela: "Vidovdanska etika", "Filozofija panhumanizma", "Racionalizam u savremenoj njemačkoj filozofiji", "Problemi filozofije kulture", "Istorija helenske etike", "Ogledi iz grčke filozofije umjetnosti", "Aristotelovo etičko učenje", "Iz helenskih riznica", "Platonova akademija i njen politički rad", "Sofisti i njihov istorijski značaj", "Istorija helenske književnosti". 

1897. - Rođen srpski istoričar Vasa Čubrilović, najmlađi učesnik atentata na austrugarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda 1914. u Sarajevu, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Kao đak je pristupio nacionalno-revolucionarnoj organizaciji "Mlada Bosna", a zbog učešća u Sarajevskom atentatu osuđen je na 16 godina robije i do sloma Austro-Ugarske u Prvom svjetskom ratu bio je u zatvoru. U Drugom svjetskom ratu je zatvoren u logor na Banjici. Studirao je filozofiju na Beogradskom univerzitetu, gdje je doktorirao 1927. Između dva svjetska rata je pripadao progresivnom krilu Zemljoradničke stranke, a poslije oslobođenja zemlje bio je direktor Balkanološkog instituta i ministar u vladi Jugoslavije. Bio je istoričar sa izrazitim darom za sintezu, što je osnovna odlika njegovih oko 70 knjiga i studija. Djela: "Bosanski ustanak 1875 - 1878", "Poreklo muslimanskog plemstva u Bosni i Hercegovini", "Prvi srpski ustanak i bosanski Srbi", "Politička prošlost Hrvata", "Istorija političke misli u Srbiji devetnaestog veka", "Odabrani istorijski radovi". 

1898. - Umro engleski pisac i matematičar Luis Kerol, čiju prozu odlikuju humor i fantastika, po čemu je blizak potonjem nadrealizmu. Djela: "Alisa u zemlji čuda", "Kroz ogledalo". 

1907. - Zemljotres razorio grad Kingston na Jamajci i usmrtio oko hiljadu ljudi. 

1912. - Rođen srpski pisac Milorad Panić - Surep, čiju poeziju odlikuje lirizam, muzikalnost i kompoziciona koherentnost. Završio je Filozofski fakultet u Beogradu i između dva svjetska rata bio je novinar, a u Narodnooslobodilačku borbu je stupio 1941. Poslije Drugog svjetskog rata bio je direktor Zavoda za zaštitu spomenika kulture Srbije, Narodne biblioteke i Muzeja revolucije Jugoslavije. Djela: zbirke pjesama "Vetar zviždi", "Prosto", "Ti dolaziš", "Ada", "Žito", "Svetlost zemaljska", "Jasika", "Od sene i opomene", poema "Mesec i pruće", ljetopis "Kad su živi zavideli mrtvima", studija "Filip Višnjić - pesnik bune". 

1922. - Umro srpski general lužičkosrpskog porijekla Pavle Jurišić - Šturm, jedan od najistaknutijih srpskih oficira u balkanskim ratovima i u Prvom svjetskom ratu, veoma zaslužan za blistave pobjede srpske vojske nad austrougarskom armijom u Cerskoj i Kolubarskoj bici. U srpsku vojsku je primljen 1876. kao dobrovoljac u činu poručnika i već u srpsko-turskom ratu 1876-1877. istakao se kao komandant Šabačkog i Posavsko-tamnavskog bataljona. U srpsko-turskom ratu 1877-1878. veoma uspješno komandovao je Prvim dobrovoljačkim pukom, potom Krajinskim kombinovanim pukom u borbama kod Bele Palanke i Pirota. U srpsko-bugarskom ratu 1885. komandovao je Šestim pukom Drinske divizije, u Prvom balkanskom ratu 1912-1913. Drinskom, a u Drugom balkanskom ratu 1913. Dunavskom divizijom. U Prvom svjetskom ratu 1914. kao komandant Treće armije primio prvi udar znatno nadmoćnije austrougarske Pete armije i usporio njeno napredovanje, što je omogućilo srpskim snagama da se pregrupišu za Cersku bitku. Trećom armijom je komandovao i u Kolubarskoj bici i na Solunskom frontu do avgusta 1916. 

1925. - Rođen japanski pisac Kimitake Hiraoka, poznat kao Jukio Mišima, koji je izvrsno opisao mladu generaciju Japanaca poslije Drugog svjetskog rata, njenu neizvjesnu sadašnjicu i slabe veze s nacionalnom prošlošću i tradicijama. Služio se psihoanalitičkim metodom, objašnjavajući psihička stanja likova. Izvršio je 1970. javno rutualno samoubistvo kao znak protesta protiv pozapadnjačenja Japana. Djela: romani "Ispovijest maske", "Šum valova", "Zlatni paviljon", "Poslije banketa", "Mornar koji je iznevjerio more", drama "Pet modernih `no` igara". 

1953. - Maršal Josip Broz izabran za prvog predsjednika Jugoslavije. 

1957. - Umro američki filmski glumac Hemfri Deforest Bogart, dobitnik nagrade "Oskar" 1951. za film "Afrička kraljica", koga je tek posmrtni mit potvrdio kao jednu od najvećih glumačkih ličosti u istoriji filma. Ostali filmovi: "Kazablanka", "Malteški soko", "Duboki san", "Blago Sijera Madre", "Rt Largo", "Imati i nemati", "Pobuna na Kejnu", "Bosonoga kontesa", "Časovi očaja", "Težak pad". 

1969. - Lansiran sovjetski "Sojuz 4", dan kasnije "Sojuz 5", da bi potom prvi put u orbiti oko Zemlje dva vasionska broda s ljudskom posadom bila spojena. 

1977. - Umro engleski državnik Robert Entoni Idn, premijer Velike Britanije od 1955. do 1957. Kao ministar za vezu s Društvom naroda prije Drugog svjetskog rata se zalagao za sankcije fašističkoj Italiji zbog napada na Etiopiju. Od 1935. do 1938. bio je šef diplomatije i zastupao je "politiku nemiješanja" u Španski građanski rat. Dao je ostavku kad je premijer Nevil Čembrlen potpisao Minhenski sporazum, kojim je Čehoslovačka prepuštena nacističkoj NJemačkoj. Ministar spoljnih poslova ponovo je bio od 1941. do 1945. i od 1951. do 1955. u vladama Vinstona Čerčila, poslije čijeg je povlačenja 1955. postao premijer i šef Konzervativne stranke. Podnio je ostavku u januaru 1957. zbog neuspjele britansko-francusko-izraelske agresije na Egipat u oktobru 1956. 

1977. - Umrla američka književnica francuskog porijekla Anais Nin, čiji su dnevnici remek-djelo samoanalize i zanimljivo svjedočanstvo o modernoj boemiji. Osnovna tema njenih romana je traganje za vlastitim identitetom, a pisala je i po narudžbini erotske priče za kolekcionare erotike. Djela: romani "Požarne ljestve", "Kuća incesta", "Zavođenje Minotaura", "Djeca albatrosa", "Špijun u kući ljubavi", zbirka priča "Pod staklenim zvonom", priče "Venerina delta", "Ptičice", studije "D. H. Lorens", "Neprofesionalna studija", "Roman budućnosti". 

1986. - Vinisio Sereso preuzeo dužnost predsjednika Gvatemale kao prvi civilni šef te centralnoameričke države poslije 16 godina. 

1988. - Umro ruski političar Georgij Maksimilijanovič Maljenkov, koji je 1953. na položaju premijera naslijedio preminulog Josifa Staljina. U februaru 1955. dao je ostavku i postao jedan od potpredsednika u vladi Nikolaja Bulganjina, a u junu 1957. je smijenjen s funkcije u vladi i isključen iz Politbiroa i Centralnog komiteta vladajuće Komunističke partije SSSR pod optužbom da je učestvovao u zavjeri za obaranje Nikite Hruščova. 

1990. - U napadima Azera ubijeno najmanje 20 jermenskih civila u glavnom gradu Azerbejdžana Bakuu. 

1991. - Umro srpski filolog Mihailo Stevanović, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Objavio je više od 600 radova, uključujući monumentalno gramatičko djelo "Savremeni srpskohrvatski jezik". Uređivao je "Srpski dijalektološki zbornik", "Južnoslovenski filolog", "Naš jezik", "Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika SANU", "Rečnik srpskohrvatskog književnog jezika Matice srpske", "Rečnik jezika Petra Petrovića NJegoša". Ostala djela: "Istočnocrnogorski dijalekat", "Đakovački govor", "Funkcije i značenja glagolskih vremena", "Gramatika srpskohrvatskog jezika". 

1991. - U Tunisu ubijena tri bliska saradnika Jasera Arafata, uključujući Abu Ijada, jednog od osnivača Palestinske oslobodilačke organizacije, što je nanijelo ogromnu štetu PLO, jer je bilo očito da je atentator blizak vrhu te organizacije. 

1992. - U okviru Vensovog plana za Krajinu u Jugoslaviju stigla prva grupa pripadnika UN. Kasnije je na osnovu rezolucije Savjeta bezbjednosti UN raspoređeno oko 19.000 "plavih šljemova" u Kninskoj krajini, Lici, Kordunu, Baniji, zapadnoj Slavoniji i u Sremsko-baranjskoj oblasti, ali to nije omelo napad Hrvatske na zapadnu Slavoniju 1. maja 1995. i na Kninsku krajinu, Liku, Kordun i Baniju 4. avgusta 1995. 

1996. - Predsjednik Gvatemale Alvaro Arsu je, preuzimajući dužnost šefa države, apelovao na ljevičarske gerilce da otpočnu pregovore o okončanju građanskog rata koji je 35 godina potresao tu zemlju Srednje Amerike. 

2007. - Britanski naučnici stvorili prvu rasu genetski modifikovanih kokošaka, čija jaja sadrže proteine koji mogu da se koriste u borbi protiv raka. 

- Danas je prvi dan Nove godine prema Julijanskom kalendaru, kojeg se pridržavaju srpska, ruska, gruzinska i nekoliko malih pravoslavnih crkava, četiri stare patrijaršije (vaseljenska, jerusalimska, antiohijska i aleksandrijska) i svi svetogorski manastiri.

Poslije Drugog svjetskog rata kod nas se tek devedesetih godina Srpska nova godina javno proslavlja. U noći između 13. i 14. januara (prema Gregorijanskom kalendaru) kod Srba je običaj da se u krugu porodice i prijatelja dočekuje Nova godina i na trpezu se iznosi od Božića sačuvana glava pečenice i plećka, pola česnice, božićna svijeća i slama.