Dodik je pojasnio da su Srbi u BiH željeli da ostanu u Jugoslaviji, a Hrvati podržavali nezavisnost Hrvatske, vjerujući da će joj se pripojiti i jedan dio BiH.

"Odmah nakon fomiranja SDA u BiH, koja je promovisala radikalni islam,  napetost je bila velika. Kao reakciju na formiranje SDA formirani su SDS i HDZ. Te tri partije dobile su 80 odsto podrške glasača i formirale vladu. Izgledalo je kao da će sačuvat i mir, iako je Hrvatskoj već bio rat.  Hrvatska i Slovenija su proglasile nezavisnost i to je značilo razbijanje Jugoslavije. Partija kojoj sam ja pripadao zalagala se za očuvanje Jugoslavije, ali mi nismo bili relevantan politički faktor“, rekao je Dodik.

On je dodao da su stranke na vlasti formalno sarađivale, ali da je očigledna bila saradnja SDA i HDZ-a koji su bili u koaliciji.

"Muslimani su htjeli da nametnu svoju volju i Srbima i Hrvatima i proglase nezavisnu Bosnu i Hercegovinu. Alija Izetbegović je prekršio princip konstitutivnosti što je dovelo do rata. Njegov potpis na Dejtonskom sporazumu je takodje sumnjiv jer on nije bio predsjednik Bosne i Hercegovine kako se lažno predstavljao“, rekao je Dodik.

Dodik je na početku suđenja odgovarajući na pitanje odbrane rekao da je prije rata bio predsjednik Izvršnog odbora Opštine Laktaši, te da je neposredno prije rata izabran za poslanika u Skupštini Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine kao član Saveza reformskih snaga Ante Markovića.

Dodik je rekao da je Izetbegović kao predsjedavajući Predsjedništva BiH tražio od parlamenta da prizna Sloveniju iI Hrvatsku, iako to nije bio usaglašen stav Predsjedništva, nego da stav njegove partije i njega lično.

“Rekao sam mu tada da je zloupotrijebio parlament i da ne može da iznosi stavove koji nisu usaglašeni u Predsjedništvu”, rekao je Dodik. Govoreći o radu političkih partija u BiH, Dodik jer rekao da je SDS bio za ostanak u Jugoslaviji, dok je SDA odmah formirala svoje vojno oružano partijsko krilo – Patriotsku ligu iako je BiH bila u sklopu Jugoslavije čija regularna vojska je bila JNA. Na pitanje da li je istorija oblikovala mišljenje u BiH, Dodik je rekao da se istorija u BiH živi i sada, kao i onda, te da je zanimljivo da narodi u BiH nikada u istorji nisu bili na istoj strani zbog čega je i danas veoma teško da se usaglase.

Govoreći o formiranju Skupštine srpskog naroda u BiH, Dodik je rekao da je to bio iznuđen potez jer su Srbi tražili da na važnim pitanjima ne bude preglasavanja, ali to se nastavljalo.

Govoreći o početku rata u BiH, Dodik je rekao da je rat počeo zločinom nad srpskim civilima u Sijekovcu kod Broda i ubistvom srpskog svata na Baščaršiji. Na pitanje da li je kao poslanik Skupštine SRBIH, a kasnije Skupštine srpskog naroda u BiH, vidio pismeni plan da se muslimani i Hrvati istjeraju sa teritorija koje kontrolišu srpske snage, Dodik je rekao da to nikada nije bio ni usmeni cilj.

„Naprotiv bilo je pokušaja da se u NS RS uključe i predstavnici Bošnjaka sa prostora Krajine čak sam učestvovao u razgovoru sa jednim od njih koji je prvo pristao, a onda otišao sa ovih prostora“, rekao je Dodik i kasnije pojasnio da je riječ o Mevludinu Semeroviću iz Kozarca. Dodik je rekao da je termin etničko čišćenje termin koji je kasnije čuo iz medija, ali da danas sa sigurnošću može da kaže da potpuno vjeruje da politika tog vremena nije bila politika etničkog čišćenja.

Na pitanje odbrane da li je bilo emocija u radu Skupštine i žestokih rasprava, Dodik je rekao da je još u vrijeme dok Srbi nisu izašli iz Skupštine BiH u Srebrenici ubijen poslanik Zekić koji se vraćao sa sjednice i da je logično da je poslije toga bilo emotivnih istupa.

„Bilo je emocija, ali ozbiljni smo ljudi i znamo da su Skupštini važne odluke a ne diskusije i emocije“, rekao je Dodik.