On je rekao da je zaključeno i da je potrebno produžiti rok za održavanje referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH i dopuniti odluku o republičkoj referendumskoj komisiji, na bazi prethodno pribavljene saglasnosti svih, prije svega opozicije u Srpskoj.

"Pozivam opoziciju da podrži održavanje referenduma sa predloženim izmjenema u roku od 10 dana, a ukoliko je ne bude, odluku o referendumu treba privremeno povući do postizanja konsenzusa u Srpskoj", rekao je Dodik novinarima u Banjaluci nakon sastanka povodom oslobađajuće presude Naseru Oriću.

Dodik je naglasio da u međuvremenu treba podržati inicijativu da se organizuje potpisivanje peticije sa pitanjem identičnim referendumskom o Sudu i Tužilaštvu i da se obezbijedi najmanje 500.000 potpisa na prostoru Srpske.

Dodik je poručio da je nadležnost za pravosuđe Dejtonskim sporazumom dato isključivo entitetima, te da je ovakvo neustavno, antidejtonski nametnuto, pravosuđe od strane međunarodne zajednice za Srpsku neprivatljivo.

"Konstatovali smo da je stanje u nemetnutim pravosudnim isnstitucijama na nivou BiH neizdrživo i neodrživo, kao i praksa koju stvaraju svojim radom, te da Sud i Tužilaštvo BiH generišu međunacionalnu mržnju na prostoru BiH i ne doprinosi pomirenju naroda", rekao je Dodik.

On je naveo da je na sastanku zaključeno da se ne pristaje na naknadnu ustavnu verifikaciju bilo koje od prenesenih nadležnosti Republike Srpske na nivo BiH, a koje su Dejtonskim sporazumom predviđene kao nadležnosti Republike Srpske.

"Ovakav rad pravosudnih institucija na nivou BiH u budućnosti bi mogao da ostavi nesagledive posljedice za opstanak BiH kao državne zajednice", poručio je Dodik.

On je naveo da su Srbi u ovim institucijama isključivo optuživani za genocid i zločine protiv čovječnosti kao najteže zločine i da je 41 Srbin optužen ili osuđen za to, a nijedan Bošnjak ili Hrvat.

Pravosuđe BiH je, naveo je Dodik, Srbima do sada dosudilo 1.728,5 godina zatvora ili 74,5 odsto ukupno presuđenih slučajeva, dok je Bošnjacima 14 odsto, a Hrvatima samo 11 odsto.

"Pred pravosuđem BiH nikada nisu procesuirani zločini sa početka rata, od Kupresa, Sijekovca, Dobrovoljačke, Tuzlanske kolone, Bradine, Bratunca i drugih, te je u tom pogledu jasan diskriminatorski odnos Tužilaštva prema događajima gdje su stradali Srbi", naglasio je predsjednik Srpske.

Dodik je rekao da Sud i Tužilaštvo namjerno izbjegavaju procesuiranje ili osudu zločina nad Srbima na prostoru Srebrenice, jer žele da se zadrži lažni mit o stradanju samo jednog naroda u tom mjestu, iako činjenice govore da je stradanje Srba billo masovno.

"Na teritoriji Federacije BiH tokom rata je bilo 536 logora za Srbe o kojima nema ni presude niti su pokrenute bilo kakve istrage", napomenuo je Dodik.

Dodik je naveo da je zaključeno i da je sramno i nedopustivo da se u Sudu BiH nalaze sudije sa kriminalnom prošlošću, te da traže od Visokog sudskog i tužilačkog savjeta da iz sudova odstrani svakog ko ima dodira sa pravosudnim institucijama iz perioda rata.

"Konstatovali smo da intervencija visokog predstavnika i navodna pravosudna reforma nisu doprinijele ni međunacionalnom povjerenju niti rezultatu u procesuiranju ratnih zločina i bilo kojih drugih slučajeva", rekao je Dodik.

Prema njegovim riječima, na sastanku je konstatovano i da je presudama Suda i Tužilaštva BiH pokušano da se izmijeni karakter rata u BiH koji je Dejtonskim sporazumom okarakterisan kao tragičan sukob u regionu.

Dodik je rekao da je na sastanku konstatovano da bi povlačenje sudija i tužilaca Srba iz Suda i Tužilaštva BiH bilo najdjelotvornije rješenje u ovoj situaciji, ali da je ono realno održivo i moguće samo ukoliko za takav potez dobiju podršku predstavnika Srpske u institucijama BiH.

"Pozivamo Srbe u institucijama BiH da zatraže i podrže njihovo povlačenje sve do donošenja novog zakona o Sudu BiH i novog zakona o Tužilaštvu BiH sa utvrđenim nadležnostima, posebno u dijelu izbora sudija ili tužilaca koje bi se, prema novom rješenju, obavljalo u okviru zakonodavnih tjela na svim nivoima vlasti, te da se do tada obustavi svako odlučivanje u institucijama BiH", poručio je Dodik.

On je dodao da je u što skorije vrijeme potrebno da se u Krivičnom zakonu Srpske utvrdi krivična odgovornost za nepoštivanje i sprovođenje odluka institucija Srpske na nivou BiH i da se ova mjera primjenjuje poslije oktobra naredne godine.

Učesnici sastanka predložili su Narodnoj skupštini da zatraži od visokog predstavnika u BiH da, u skladu sa aneksom deset, članom jedan E Dejtonskog sporazuma, dostavi izvještaj o svom radu na razmatranje Narodnoj skupštini u roku od 30 dana.

Govoreći o neophodnom političkom jedinstvu u Srpskoj o ovom pitanju, Dodik je rekao da postoje teme koje prevazilaze svaku političku i ličnu razliku a pogotovo političku i ličnu sujetu, te da je ovo jedna od tih tema.

"Jasno je da bez jedinstvenog koordinisanja Srba u zajedničkim institucijama ne možemo da napravimo ništa", rekao je Dodik i dodao da je BiH propala država sa stanovišta uvažavanja interesa svih koji u njoj žive.

Sastanku kod predsjednika Srpske prisustvovao je predsjednik Narodne skupštine Nedeljko Čubrilović, ministri u Vladi, predstavnici političkih partija, predstavnici organizacija proisteklih iz odbrambeno-otadžbinskog rata i predstavnici Crkve. Sastanku se nisu odazvali predstavnici opozicije u Republici Srpskoj.