Dodik je precizirao da su ti zahtjevi nezavisnost Suda i Tužilaštva BiH, procesuiranje svih koji su činili zločine nad Srbima, promjena krivičnog zakona u dijelu gdje se proširuju nadležnosti Suda i Tužilaštva BiH, kao i primjena zakona koji je važio u vrijeme izvršenja krivičnog djela.

Govoreći o mogućem datumu referenduma, Dodik je rekao da postoji procedura i da očekuje da će se u tom roku od 50 dana, nakon kojih bi bio održan referendum, razgovarati sa autoritetima, među kojima su i Srbija i EU, o realizaciji ova četiri zahtjeva i nakon toga u Narodnoj skupštini Srpske "reći da je postignut cilj".

"Može Sud i Tužilaštvo profesionalno da bude i da se bavi ingerencijama koje ima po zakonima BiH i ne može da se miješa u pravosuđe Republike Srpske. Kada to završimo - nestaju razlozi za refrendum", rekao je Dodik na konferenciji za novinare u Beogradu poslije susreta s premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem.

On je podsjetio da je to prihvatila bivši visoki predstavnik EU Ketrin Ešton, a da Bošnjaci četiri godine neće da razgovaraju o toj temi, jer misle da silom mogu da nepravno osvoje nešto i da to pravno pravdaju, što ne može da se desi.

"Ostajemo pri svojoj argumentaciji i ukoliko se ne desi dogovor, ostajemo pri referendumu", istakao je Dodik.

On je naveo da je Republika Srpska zbog niza razloga, poput dešavanja u vezi sa Naserom Orićem i svega drugog što se dešavalo, odlučila da donese odluku o referendumu s ciljem da utiče na promjenu te situacije.

Kao prvi zahtjev, Dodik je rekao da Srpska očekuje da Sud i Tužilaštvo budu nezavisni, da ne budu pod uticajem lidera SDA Bakira Izetbegovića, američke ili britanske ambasade.

"U Tužilaštvo BiH, u kancelariji broj 11, sjedi američki državljanin koji se zove Hasan Pleh, koji u prethodnih deset godina određuje šta tužioci rade po predmetima. On određuje dnevni, sedmični prioritet. Mi hoćemo nezavisni Sud i Tužilaštvo. To je prvi zahtjev", naglasio je Dodik.

Drugi je, naveo je on, da se obezbijedi da se procesuiraju svi koji su činili zločine, jer je nemoguće da se ostave "nedodirnuti" Naser Orić, Atif Dudaković i mnogi drugi koji su činili zločine protiv Srba.

Predsjednik Srpske je pojasnio da je treći zahtjev promjena krivičnog zakona u kojem se nameće i proširuje nadležnost za suđenje Suda i Tužilaštva po zakonima entiteta, koji imaju svoje autonomno pravosuđe.

Dodik je rekao da je četvrti zahtjev da Sud BiH u procesima ne može retroaktivno da primjenjuje zakon, podsjetivši da je visoki predstavnik u BiH nametnuo da se sudi prema zakonima donesenim deset godina poslije rata, a ne prema zakonima koji su važili u vrijeme izvršenja djela, a to su zakoni bivše Jugoslavije.

"To su te četiri stvari. Ako se to riješi u ovom vremenu, a to je bio osnov dogovora mene i gospođe Ešton, mi ništa drugo ne tražimo. Mi u ovom trenutku ne odlučujemo o tome da li će biti više referenduma ili neće. Ukoliko se ove četiri stvari poprave, postigne neki cilj - zašto će nam onda referendum", rekao je Dodik.

Prema njegovim riječima, ako se ne postigne dogovor, onda će referendum biti održan.

"Dakle, mi više o tome ne odlučujemo, neko drugi odlučuje o tome da li će biti referendum i neka se ne skrivaju iza toga. Tražim dijalog, tražim promjenu. Ako ima promjene - u redu. Ako nema promjene... Nije bilo dovoljno moj dogovar sa Ketrin Ešton, njen dolazak u Banjaluku, strukturalni dijalog. Bošnjaci nikada nisu za četiri godine sjeli da razgovaramo", rekao je Dodik.

Dodik je podsjetio da je Evropski sud poništio odluke Suda BiH, koji za djela u ratu sudi po zakonima BiH retroaktivno, što pokazuje da je Republika Srpska u pravu, ali da očigledno arogancija i sila igraju neku važnu ulogu u ovom trenutku.

"Ali to ne znači da mi nećemo ići do kraja. Naš kraj se u ovom slučaju zove postizanje cilja koji se zove - Sud i Tužilaštvo BiH redukovano na ono što jeste nadležnost BiH i donošenje odluke u tom pogledu. Ako tog nema, idemo na referendum", istakao je Dodik.

On je ocijenio da iz izvještaja američke Ambasade u Sarajevu proizilazi kao da su ljudi u Srpskoj teroristi samo zato što demokratski hoće da se izjasne o nečemu.

Dodik je ponovio da je spreman da razgovara sa "svima na svijetu o referendumu", kao i da ode u Sarajevu da o tome razgovara.

"Dovoljno je da me pozovu i ja ću uvijek razgovarati. Ja nemam problem, imam argumentaciju. Nije me sramota. Spreman sam da razgovaram sa svima na ovom svijetu, da pročitamo Ustav, Dejton i kažem - OK, nije sporno i pored tih uslova što nema u Ustavu Suda i Tužilaštva, da ga uredimo na način koji će odgovarati svima. Ako nije tako, kako je moguće da je pola BiH protiv toga i da nešto funcioniše? Nemoguće je", naveo je Dodik.

Komentarišući izjave nekih analitičara da bi u slučaju referenduma visoki predstavnik u BiH mogao da suspenduje i referendum i vlast u Srpskoj, Dodik je rekao da visoki predstavnik "nema Službeni glasnik, pa ne može ništa uraditi u Republici Srpskoj".

"Mora da formira Službeni glasnik da bi mogao objaviti. Ovako ne može ništa objaviti. Zato se već pati godinama", smatra Dodik.

Govoreći o mogućem datumu referenduma, Dodik je rekao da postoji procedura i da odluku parlamenta treba da podrži Vijeće naroda u Srpskoj, gdje se očekuje da tu odluku ne podrže Bošnjaci, a onda se u tom slučaju ide na Ustavni sud Srpske koji procjenjuje da li je riječ o ugrožavanju nacionalnih interesa konstitutivnog naroda.

"Mi vjerujemo da će Ustavni sud reći da nema nikakvog ugrožavanja i da se radi o demokratskom procesu. Po iskustvu koje smo imali do sada, to najmanje traje mjesec i po do dva mjeseca", naveo je Dodik.

Nakon toga, kaže on, stupila bi na snagu odluka Skupštine, ukoliko Ustavni sud kaže da nema urušavanja i sve je u skladu sa Ustavom, što znači u roku od 50 dana, a prva nedjelja nakon isteka od 50 dana se održava referendum.

"Želim da izrazim očekivanje da ćemo u tom roku, koji sigurno nije manji od dva do tri mjeseca, sjesti i razgovarati zajedno sa autoritetima, koji mogu da budu garant provođenja dogovora da se realizuju ove četiri stvari. Ja želim u to da uključim i predstavnike Srbije, koja je potpisnica Dejtonskog sporazuma i predstavnike EU i svakog ko hoće da se u BiH napravi dogovor iza koga će stati takvi autoriteti. I mi smo spremni da idemo u parlament i objasnimo da smo postigli određeni cilj", rekao je Dodik.

Predsjednik Srpske je napomenuo da mogu da postoje Sud i Tužilaštvo u BiH u dijelu odgovornosti koje ima BiH, a ne da sudi samo jednom konstititutivnom narodu - srpskom.

"Mi pokušavamo da napravimo normalnu BiH. Ovi drugi pokušavaju da je naprave nenormalnu. Ona je nedonošče koje sada odlazi u sferu nenormalnosti koju ne možete da riješite", ocijenio je Dodik.

On je istakao da Srpska samo želi da razgranični nadležnosti između BiH i onoga što su entiteti.

"Šta je tu nedemokratsko? Kakvo pozivanje na rat, koje čujem? Mi nismo pozvali na rat. Mi smo pozvali na demokratsko izjašnjavanje. Ali i pored toga, apsolutno smo spremni, imajući u vidu razvoj situacije o ton pitanju, da razgovaramo, prevashodno sa Srbijom, i da vidimo na koji način ćemo se kretati dalje", rekao je Dodik.

On je pozdravio inicijativu i pozvao Vučića da u dogledno vrijeme, vjerovatno u septembru, još jednom na objektivan način razmotre to pitanje.

"Republika Srpska nije spremna ni za kakvu unilaterlanu akciju, ali nije ni spremna da trpi poniženja i nametanje, koje čujem od ljudi koji to sada žele da kvalifikuju na drugi način. I to je naš odgovor", istakao je Dodik.

On je dodao da je zahvalan i nekim ljudima iz međunarodne zajednice koji u ovim trenucima iskazuju želju i potrebu za razgovorom i dijalogom.

Prema njegovim riječima, problem zašto se došlo u ovakvu situaciju i zašto je raspisan referendum je i izdajnička opozicija koja na nivou BiH prenosi nadležnosti, uz asistenciju međunarodnog faktora u Sarajevu.

"Mi smo morali. Ovo nije akcija, nego reakcija na tu jednu izdajničku spiralu Mladena Bosića, Mladena Ivanića i njihovih saradnika koji tamo to rade", rekao je Dodik, podsjetivši da je Ivanić izabran glasovima Bošnjaka za člana Predsjedništva BiH.

On je naveo da je Željka Cvijanović na izborima za člana Predsjedništva BiH imala 25.000 više srpskih glasova nego Mladen Ivanić, a tek kada su se uključili bošnjački glasovi - Ivanić je pobijedio sa oko 7.000 glasova razlike.

"Legitimno. Ne kažem da to nije u redu, ali mora da se zna zbog političkog djelovanja koje sada možemo da vidimo i načinima na koje se to radi. Ta spirala nas je dovela do toga da Srpska mora da se brani", rekao je Dodik.

Dodik na ocijenio da je srpski narod uvijek nastradao najviše onda kada se u okviru njega nađu ljudi koji su spremni na bezočnu izdaju, što je bilo mnogo puta do sada. /kraj/vš/mđ/foto/fono

Savjet bezbjednosti da donese rezoluciju o uspješnosti Dejtona

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da ne bi imao ništa protiv da Savjet bezbjednosti UN, povodom 20 godina od usvajanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, donese rezoluciju koja bi taj dokument podržala kao uspješan.

"Bilo bi logično da Dejton, koji je napravio jedan novi politički sistem u BiH i na čemu je izgrađen mir, bude podržan povodom jubileja 20 godina tako da bude ocijenjen kao uspješan", rekao je Dodik u Beogradu, povodom spekulacija da bi Savjet bezbjednosti mogao na jesen donijeti rezoluciju o Dejtonskom mirovnom sporazumu.

Dodik je, poslije sastanka sa premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem, istakao da ne bi imao ništa protiv da se u toj rezoluciji kaže da je Dejtonski sporazum doprinio stabilizaciji i da je neophodno postići pomirenje na osnovu toga.

Odgovarajući na pitanje da li visoki predstavnici rade na pomirenju naroda u BiH, Dodik je rekao da da to nikada nisu činili, kao i da se u ambasadama u Sarajevu plaše okupljanja ljudi, koji uzvikuju "Alahu ekber".

"Svi oni tamo što sjede po ambasadama u Sarajevu, prestrašeni su od reagovanja muslimana, oni se boje da će im pred njihove kancelarije doći 10.000 onih koji će vikati - `Alahu ekber!`. To je njihov strah i oni se zato tako i ponašaju. Zbog toga treba razumjeti dio njihovog ponašanja. Inače, kada sa nama sjede, pričaju nešto drugačije", naveo je Dodik.

Dodik kaže da visoki predstavnik nije doprinio da se BiH konstituiše na dejtonskom principu, već stvorio antidejtonsku BiH, protiv koje se Srpska bori.

"Taj isti visoki predstavnik nas optužuje da navodno kršimo Dejton. Apsurd do apsurda. Kao što ni prijedlog britanske rezolucije nije bio usmjeren da dođe do pomirenja u BiH, takvo je i ponašanje visokog predstavnika, a najzločestiji je bio Pedi Ešdaun", ocijenio je Dodik.

Dodik je rekao da je Velika Britanija predložila tu rezoluciju da bi islamskim eksrtemistima uputila poruku, koja glasi: "Evo mi podržavamo muslimane, hajte vi na neko drugo mjesto, nemojte ovdje nama po Londonu praviti probleme".

"Dio motivacije je mogao da bude i taj. U svakom slučaju, ne očekujem ništa dobro od visokog predstavnika koji je prekrišio sve što je mogao prekršiti, a najviše međunarodno pravo", smatra Dodik.