Dodik je, u obraćanju na obilježavanju Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina -genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donja Gradina, istakao da se danas dostojanstveno obilježava 70 godina od proboja logoraša iz logora smrti i sistema logora Jasenovac, u kojem je ubijeno više od 700.000 ljudi, od kojih najviše Srba.

"Ovo je mjesto tuge koje nikada ne može biti zaboravljeno, jer ovakav zločin koji se desio ovdje nije nikada viđen", istakao je Dodik.

Dodik je rekao da je Donja Gradina mjesto velike tuge, leleka, plača i jauka, koje ne smije nikada nestati iz naših duša i koje se ne smije zaboraviti.

On je naglasio da ovo mjesto ostaje kao svjedok vremena da fašistička tvorevina Nezavisna Država Hrvatska /NDH/ sa svojom ideologijom i nastojanjem da Srbe skloni sa ovih prostora nije oklijevala da to učini, čak i prema više od 20.000 pobijene djece samo zato što su pripadala srpskom narodu.

"Važno je da se razumije da se ovdje riječ o slobodi, da je ona ključna riječ našeg postojanja. Sloboda je sloboda da se živi, da se preživi ovaj holokaust i da se preživi genocid u Jasenovcu. Sloboda je bila i ostala glavna riječ u našem narodu", naglasio je Dodik.

Predsjednik Republike Srpske naglasio je da je sloboda danas i sloboda za prava srpskog naroda.

"Sloboda je danas jedina želja svih nas i slobodu moraju da razumiju svi oni koji danas pokušavaju da kreiraju način našeg života ovdje. Sloboda je bila na usnama onih koji su stradali, jer su je željeli i nama su nekako doviknuli da branimo naša nacionalna obilježja, naš jezik, pismo i našu krsnu slavu", istakao je Dodik.

Predsjednik Srpske rekao je da je od velike važnosti što su se danas najviši predstavnici Republike Srpske i Srbije okupili u Donjoj Gradini mjestu srpskog stradanja i da su odatle uputili poruke mira.

"Mi nismo ovdje došli da prijetimo i nikada nećemo nikome prijetiti osvetom, ali je veoma teško zaboraviti i sebe uvjeriti da treba da ćutimo o ovom zločinu", rekao je predsjednik Republike Srpske.

Dodik je naveo da vlade Srbije i Republike Srpske pokazuju da u velikim nacionalnim stradanjima i velikim planovima treba da budu zajedno i to čine sada i činiće i ubuduće.

"Za nas je važno da se Srbija osposobi i da bude najjača zemlja regiona, ali mi ne želimo veliku moć Srbije da bi nekom bila prijetnja, već da bi nama bila sigurno utočište", istakao je Dodik.

On je konstatovao da su Srbi najveći stradalnici i četrdesetih i devedesetih godina prošlog vijeka na području bivše Jugoslavije.

Dodik je rekao da su Srbi vjerovali u bivšu Jugoslaviju, ali da je to bila zabluda, jer su bivša Jugoslavija i njene komunističke vlasti, zbog navodnog pomirenja, sakrile činjenicu da se ovdje desio najveći zločin.

On je istakao da je sa premijerom Vučićem razgovarao o realizaciji megafilmskog projekta o Jasenovcu koji će približiti istorijske činjenice budućim generacijama na najbolji mogući način.

"Srpska sebe doživljava kao logičnu posljedicu svega što se dešavalo na ovim prostorima", kaže Dodik.

On je naglasio da je Republika Srpska dobro mjesto za život svih, te da je želja Srpske da bude poštovana od svih.

"Republika Srpska neće izgubiti svoja prava i nastaviće da gradi svoju moć zajedno sa Srbijom, svidjelo se to nekome ili ne", poručio je predsjednik Dodik.

On je rekao da BiH predstavlja okvir na koji se pristalo potpisivanjem Dejtonskog sporazuma, navodeći da je taj sporazum masovno kršio visoki predstavnik međunarodne zajednice otimajući Srpskoj ovlašćenja i narušavajući autonomiju Republike Srpske, želeći da napravi od nje praznu ljušturu.

"Mi želimo mir, ali ne želimo da izgubimo sebe. Ako gubimo Republiku Srpsku, gubimo sebe. Ako nema Republike Srpske, nema ni nas ovdje. Ako nema Srpske, nema ni sjećanja na ovo mjesto i ovo stradanje. Ako nema naše ljubavi prema Srbiji, onda nema ni srpskog naroda", zaključio je predsjednik Dodik.

Nakon obraćanja zvaničnika program komemorativnog skupa nastavljen je memorijalnom akademijom "Tražim pomilovanje".

Obilježavanje Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina-genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donja Gradina počelo je Svetom arhijerejskom liturgijom u crkvi Svetih apostola Petra i Pavla u Kozarskoj Dubici, koju je služio Njegovo preosveštenstvo episkop banjalučki Jefrem.

Potom su u Spomen području Donja Gradina brojne delegacije položile vijence, a obavljen je i vjerski obred.

Na grobnom polju "Košute" vladika Jefrem služio je parastos nevinim žrtvama, dok su glavni rabin Jevrejske zajednice u Srbije Isak Asiel i predsjednik Svjetskog parlamenta Roma Dragoljub Acković pročitali molitve na jevrejskom i romskom jeziku.

Dan sjećanja na žrtve Jasenovca obilježava se povodom oslobađanja ustaškog konclogora Jasenovac, jednog od najvećih i najstrašnijih logora smrti u Evropi.

Kao datum obilježavanja uzet je 22. april - dan kada je grupa od 1.075 preostalih logoraša tog dana 1945. krenula u proboj iz logora Jasenovac, a samo njih 127 se domoglo slobode.

Sistem logora smrti takozvane NDH obuhvatao je oko 80 logora, a Donja Gradina kao najveće stratište u sistemu koncentracionih logora Jasenovac formiran je avgusta 1941. godine.

Međunarodna komisija za istinu o jasenovačkom sistemu hrvatskih koncentracionih logora zaključila je da su Hrvati u Jasenovcu i Donjoj Gradini ubili više od 700.000 Srba, 80.000 Roma i 23.000 Jevreja.