"Otimanja naših nadležnosti su događaji iz prošlosti koje smo jako teško 'gutali'. Ambijent je bio nepovoljan za nas", rekao je Dodik za "Politiku".

 

On je dodao da je razvlašćivanje Republike Srpske pratilo satanizovanje Srba i Srpske.

 

Podsjetivši na vrijeme kada je Srpska gubila ovlašćenja, Dodik je naveo da je to bio mučan period, u kojem je stvorena slika da je bilo poželjno kazniti Srbe oduzimanjem prava.

 

"Znali smo da trpimo nepravdu. Samo naša predana borba onemogućila ih je da sve dovedu do kraja. Sad je došlo vrijeme da kažemo - gospodo, hoćemo Ustav", istakao je Dodik.

 

Govoreći o usvojenoj Deklaraciji o ustavnim principima i informacijama o vraćanju nadležnosti, on je naveo da nije od juče politička borba Srpske za nadležnosti i prava koja je dobila Dejtonskim sporazumom.

 

"Tim aktivnostima posvećeni smo godinama i stalno tražimo razgovore", rekao je srpski član Predsjedništva.

 

Dodik je istakao da bitka za Ustav ne može da se svede na posljednju sjednicu parlamenta.

 

"Petnaest godina se nosimo sa rigidnim intervencionizmom. Izuzimane su nam nadležnosti i ugrožavana je naša autonomija", podvukao je Dodik.

 

On je naveo da je masovniji prenos nadležnosti Srpska uspjela da zaustavi 2006. godine, ali da se "glave u Sarajevu nisu ohladile".

 

"Nastavili su sa pokušajima. Uspjeli smo tih godina da deplasiramo visokog predstavnika, ali su nastavili preko Ustavnog suda BiH", rekao je Dodik.

 

Dodik je napomenuo da je i tada Srpska najavljivala i znala da će doći trenutak kada će zatražiti i uzeti ono što joj pripada i što joj je dao Ustav.

 

"Bez ovlašćenja nismo ostali kroz fer procese", rekao je Dodik. 

 

Srpska će povući sav novac koji daje za zajedničke organe BiH

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da će, poslije sjednice Narodne skupštine Republike Srpske o vraćanju otetih nadležnosti, na dnevni red prvo doći pitanje imovine, te da će Srpska, kada se urede stvari, sav novac koji daje za zajedničke organe BiH, oko 130 miliona evra, povući u Republiku Srpsku.

 

Kada je riječ o pitanju vojske BiH, Dodik je naveo da ona može da ostane "paradna organizacija sa 3.000 do 4.000 pripadnika".

 

"Ako neko želi da stvari učinimo funkcionalnijim, mi smo raspoloženi. Ali nemamo raspoloženja da ostanemo zaglibljeni u postojeće stanje", rekao je Dodik za "Politiku".

 

Što se tiče oduzimanja nadležnosti, Dodik je naveo da je to bio teror, te napomenuo da Ustav ne navodi da je BiH nadležna za odbranu, fiskalni sistem, sudove, pravosuđe.

 

"Sve smo evidentirali i krenuli u posao čiji cilj može da se iskaže lako razumljivom porukom da mi ne želimo nikakvu drugu BiH izvan one koja je predviđena dejtonskim Ustavom", naglasio je Dodik.

 

On je rekao da bi se prvo na redu moglo naći pitanje imovine, jer Ustavni sud nema pravo da utvrđuje vlasništvo, pošto je to riješio Dejtonski sporazum.

 

"Sve vrijeme blefiraju i pokušavaju nešto da izmuvaju u vezi sa imovinom. Kada su izgubili živce, upregli su Ustavni sud da odluči da šume i poljoprivredno zemljište nisu vlasništvo Srpske. A svi su svjesni da je to imovina entiteta", rekao je Dodik.

 

On je naveo da će Srpska donijeti zakone koji će potvrditi da je Republika Srpska vlasnik /te/ imovine na svojoj teritoriji.

 

"Mogu da najavljuju apelacije Ustavnom sudu, ali idemo ka tome da jednog dana regulišemo to pitanje i riješimo da odluke tog suda neće biti prihvaćene u Srpskoj. Šta drugo da radimo kada znamo da neće prestati da nas kinje sudom koji je obična prevara i koji više ne želimo u ovom formatu", rekao je Dodik.

 

Komentarišući optužbe da on "potkopava" Dejton, Dodik je rekao da sve što radi jeste odbrana Dejtonskog sporazuma, ali da u Srpskoj nisu ni naivni, ni brzopleti, dodajući da postoje možda i neke stvari na nivou BiH koje ne moraju da se "diraju", ali da će se neke druge rješavati odmah.

 

"Sada bi bilo iluzorno ući u sferu pasoša, ali smo i to evidentirali kao problematično. Imovinu ćemo riješiti brzo. Kao i Visoki sudski i tužilački savjet BiH. Takav savjet biće uskoro uspostavljen u Srpskoj. Postojeći sa nivoa BiH biće proglašen kao nevažeći za sudstvo u Srpskoj", rekao je Dodik.

 

On je pojasnio da će taj novoformirani savjet u Republici Srpskoj imati ovlašćenja da imenuje sudije i tužioce u Srpskoj, što je potpuno logično, te da će možda taj savjet da bira nosioce pravosudnih funkcija, a da ih parlament potvrđuje, kao u nekim evropskim zemljama.

 

"Da li je to malo za početak? A to će biti završeno", rekao je Dodik.

 

Kada je riječ o vojsci, te Obavještajno bezbjednosnoj agenciji (OBA) i Agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), Dodik je rekao da u pogledu Sipe i OBA nema ništa osjetljivo, te da će se spremiti zakoni i normativne pripreme, odabrati trenutak koji mora da bude koordinisan sa finansijama, a što se tiče vojske Srpska će pokušati da razumije trenutak, jer postoje mnogi koji govore da je to problematično.

 

"Pa i nama je problematično. Eto, neka se prepolove vojni potencijali, smanje troškovi, kako bi taj novac usmjerili na entitetske račune da rješavamo socijalna pitanja. Neka ostane paradna organizacija sa tri do četiri hiljade pripadnika. Nikada nije kasno da se toga riješimo", rekao je Dodik.

 

On je dodao da su za Srpsku sada važnije životne stvari, iako se niko neće avanturistički odnositi ni prema indirektnim porezima, koji su već ranije naplaćivani u Republici Srpskoj i nije bilo problema.

 

Što se tiče primjedaba da Srpska nije u budžetu predvidjela novac za plate zaposlenih iz Srpske u zajedničkim organima, Dodik je rekao da Srpskoj za preuzimanje oko 7.000 zaposlenih treba oko 130 miliona evra.

 

"Toliko i dajemo za zajednički budžet. Kada uredimo stvari, prvo ćemo taj novac povući u Srpsku. Zar neko misli da ćemo mi izvući nadležnosti, a novac koji Srpska daje za zajedničke organe ostaviti u Sarajevu?", upitao je Dodik.

 

Komentarišući primjedbe nekih zašto su usvojene samo informacije, a ne i zakoni o vraćanju nadležnosti, Dodik je rekao da svi imaju priliku da ponude zakone, ali to ne rade.

 

Na konstataciju da će otpor za planove Banjaluke biti veliki, Dodik je rekao da su on i predsjednik Srpske Željka Cvijanović obilazili važne svjetske adrese, pošto je na pomen šta Srpska namjerava da radi "skočio cijeli svijet".

 

"Desetine sastanaka je obavljeno. Idemo polako, smanjili smo pritisak, prijateljima smo ukazali na probleme koje imamo", rekao je Dodik, te podsjetio da su Njemačka i Holandija predlagale sankcije za njega i prije sjednice (parlamenta Srpske), ali da su to prijatelji Republike Srpske odbacili, a sada sve više njih kaže da su sankcije glupost.

 

On je naveo da se, ipak, mnoge stvari nisu promijenile u dovoljnoj mjeri, te da bi volio da je NJemačka na strani Srpske, tačnije na strani istine, Ustava i Dejtona.

 

"Lako je ovdje biti protiv Ustava, volio bih da vidim da se u svojoj zemlji tako odnose prema Ustavu. Šta drugo zaključiti nego da im odgovara nestabilnost, kako bi iz toga dobili još kvalitetnih radnika sa ovih prostora, u koje (radnike) nisu ništa uložili", rekao je Dodik.

 

Prema njegovim riječima, kada Srpska kaže da neće sabirne centre ovdje, onda u Srpskoj nisu "dobri momci", jer se ne uklapaju u njihove planove i ambicije, jer brane svoje.

 

"Oni ovdje imaju svoje saradnike, gledam lidera SDS-a Mirka Šarovića koji je na sjednicu /parlamenta Srpske/ došao da bi rekao nekoliko rečenica o ratu, kako bi zapadni mediji mogli da ga citiraju, da su potezi Skupštine uvod u rat. Onda ode sa /liderom PDP-a/ Branislavom Borenovićem na televiziju, u emisiju u koju se telefonom uključio Bakir Izetbegović da im zahvali što su bili dosljedni i pohvali ih što su napustili parlament", istakao je Dodik.