Naime, Slovenci su još polovinom juna prošle godine podnijeli tužbu protiv BiH pred Međunarodnim centrom za rješavanje sporova u Vašingtonu.

Odštetni zahtjev iznosi 750 miliona evra, a ukoliko BiH izgubi spor, on bi sa svim kamatama iznosio čak tri milijarde maraka.

Pojašnjenja radi, Slovenija je 1981. godine investirala jednu, a BiH dvije trećine novca u izgradnju Termoelektrane Ugljevik, koja je počela s radom 1985. godine.

Termoelektrana je bila dužna Sloveniji redovno isporučivati proizvedenu električnu energiju u skladu s visinom uloženih sredstava u njenu izgradnju.

Tako je i bilo sve do početka ratnih dešavanja u bivšoj Jugoslaviji, kada je isporuka prekinuta, dok je u toku ratnih sukoba usljed bombardovanja uništena trafo-stanica u Hrvatskoj, preko koje je struja isporučivana Sloveniji.

Mlađan Mandić, pravobranilac BiH, rekao je da je izbor trećeg sudije u arbitraži ključan, jer će njegova odluka biti presudna, te je dodao da se do sada nisu uspjeli dogovoriti ko će to biti.

"Oni neće našeg, a mi nećemo njihovog, tako da je to sada neka vrsta nadmudrivanja, ali ukoliko ne možemo sami da se dogovorimo, odlučiće generalni sekretar arbitraže", rekao je Mandić.

Tako je za petak, 12. juna ove godine, u Sarajevu zakazan sastanak strana u ovom sporu, kako bi se još jednom pokušali dogovoriti o izboru tog trećeg sudije. Naime, za ovu arbitražu Slovenci su izabrali Šveđanina za arbitra, dok je BiH izabrala profesoricu iz Srbije Maju Stanivuković.

Bh. strana uvjerava da ima argumente kojima će dobiti spor, dok isto tvrde i Slovenci, koji se u ovom slučaju pozivaju na Zakon o sukcesiji i samoupravni sporazum, te cijeli slučaj karakterišu kao spor između dvije države, koji bi od početka mogao trajati oko godinu ili dvije dana.

Međutim, u svemu ovome je zanimljivo da je tužbu podnijelo preduzeće "Elektrogospodarstvo Slovenije - razvoj i inžiniring", koje je praktično fiktivno, bez zaposlenih ljudi i služi im samo za podnošenje ovakvih tužbi, te ne obavlja svoju djelatnost.

Ipak, imaju otvorenu podršku Vlade Slovenije za ovaj slučaj, pa je zato i angažovan advokatski tim.

Mandić je kazao da bi u slučaju gubljenja spora odštetu platila država BiH, pošto se radi o međudržavnom sporu, ali i da smatra da Slovenija neće uspjeti da pobijedi u sporu.

"Naše šanse povećava to što u samoupravnom sporazumu u to vrijeme nema elemenata inostranosti i što je u suštini to preduzeće 1981. godine bilo društvena svojina i bilo je vlasništvo, banalno prevodeći, i BiH i Slovenije, i Srbije i ostalih republika bivše Jugoslavije", kazao je Mandić.