BiH se nalazi na petom mjestu i očekivani pad broja stanovnika je 19,5 odsto, dok je Srbija na osmom mjestu sa očekivanim padom broja stanovnika od 17,2 odsto.

Takođe, i Hrvatska se nalazi među zemljama gdje se očekuje pad broja stanovnika, nalazi se na osmom mjestu, a očekivanja su da će imati za 16,2 odsto manje stanovnika.

Najveći pad broja stanovnika očekuje se u Bugarskoj – čak 27,9 odsto. Za njom slijede Rumunija gdje je očekivani pad 22,1 odsto, Ukrajina sa 21,7 odsto i Moldavija sa 20,3 odsto.

U Letoniji se očekuje pad od 19,1 odsto, Litvaniji od 17,5 odsto, Mađarskoj od 15,6 odsto i u Japanu 15,1 odsto.

U izvještaju je ocijenjeno da sadašnji nivo migracija nije dovoljan da nadomjesti pad broja stanovnika u regionima sa niskom stopom priraštaja.

Primjer za to je Evropa u kojoj će, kako se procjenjuje, između 2015. i 2050. biti 63 miliona više umrlih nego novorođenih, i ukupno 31 milion migranata, što znači da će se stanovništvo Evrope smanjiti za 32 miliona.

U Evropi je 24 odsto stanovnika već staro 60 godina i više, a taj udio će 2050. godine dostići 34 odsto, dok će se porast kasnije usporiti pa se 2100. godine očekuje da će starijih od 60 godina biti 35 odsto.

U Srbiji je 24,4 odsto starijih od 60 godina, a udio te starosne grupe u ukupnom broju stanovnika Srbije će 2050. godine porasti na 32,3 odsto.

Broj stanovnika u svijetu je sredinom 2015. godine dostigao 7,3 milijarde, do 2030. godine će dostići 8,5 milijardi, u 2050. godini 9,7 milijardi, a do 2100. godine očekuje se da će na Zemlji biti 11,2 milijarde ljudi.

U prethodnih 12 godina broj stanovnika u svijetu povećan je za oko milijardu ljudi, a najviše u grupi od 48 najmanje razvijenih.

Kada je riječ o najmnogoljudnijim zemljama, Indija će za sedam godina preteći Kinu, koja je do sada bila država sa najvećim brojem stanovnika.