Naveo je i da se u ovom trenutku ne može precizno odrediti kada bi trebalo da budu završene aktivnosti o pitanju otkupa koncesije od ruske kompanije "Komsar enerdži" u Ugljeviku. 

- To je zakonom definisani postupak i u skladu sa tim ćemo se i ponašati - naveo je Đokić i dodao da rezultat "Elektroprivrede" u 2024. godini, zbog loše hidrologije, neće ni izbliza biti onom iz 2023. godine, kada je ovo preduzeće ostvarilo visoku dobit. Đokić je govorio i o postupku utvrđivanja mrežarine koju pokreću distribituvna preduzeća u ovoj godini, ali i odnosu u koaliciji na republičkom nivou.

GLAS: Šta se dešava s termoelektranama? U RiTe "Ugljevik" imamo proteste radnika. Hoće li njihovi zahtjevi biti ispunjeni? 

ĐOKIĆ: Nastojimo da pomognemo koliko god možemo kako bi se prevazišli ovi problemi, da se razumije situacija na ispravan način i nađu odgovarajuća i izvodiva rješenja. Osnovni zahtjev radnika bio je da se osiguraju njihove plate, iako je poznato da tokom više dana u decembru i januaru nisu mogli da rade i proizvode električnu energiju pa samim tim nisu mogli fakturisati niti od bilo koga išta naplatiti. Cijeneći to da su oni bili voljni da rade, ali da nisu bili stvoreni svi uslovi za rad, tražili smo način kako da im obezbijedimo platu. Ona je obezbijeđena na teret "Elektroprivrede", a onda će oni međusobno to pitanje u budućnosti riješiti. Drugi problem koji je opterećivao radnike bio je kontinuirani proces eksploatacije uglja na način da se osigura prostor na kom će se proizvodnja moći odvijati. Njihov zahtjev u tom kontekstu bio je da im se omogući eksploatacija na području ležišta Ugljevik - istok. Koncesija za eksploataciju uglja na tom prostoru je 2013. godine dodijeljena kompaniji "Komsar enerdži", koja je planirala izgradnju termoelektrane "Ugljevik 3". Na ovom dijelu ležišta nalaze se znatne rezerve uglja i može se organizovati proizvodnja i za potrebe postojeće termoelektrane. Na bazi toga pronašli smo rješenje i omogućeno je da rudarska proizvodnja u postojećem rudniku bude usmjerena i prema dijelu ležišta koje pripada "Komsaru". Najoptimalnije rješenje za nesmetan rad postojeće termoelektrane "Ugljevik" jeste to da se u potpunosti preuzme projekat "Komsara" i Vlada je dala čvrste garancije da će to podržati. Na taj način omogućićemo RiTE "Ugljeviku" pristup dodatnim rezervama uglja, što je ključno za dugoročnu stabilnost proizvodnje električne energije i osiguranje kontinuiranog nesmetanog rada i funkcionisanja. Uvjeren sam da smo na ovaj način stvorili preduslove za potpuno rješavanje ovog otvorenog pitanja koje se pojavilo kao problem u prethodnih nekoliko sedmica i izazvalo zabrinutost radnika.

GLAS: Kada će te aktivnosti biti završene? 

ĐOKIĆ: Postupak je sada otvoren. Data su vrlo jasna i javna izjašnjenja Vlade, ali i predsjednika Republike o tom pitanju. Aktivno se već radi na tome i u ovom trenutku se ne može precizno odrediti kada će postupak biti okončan. Sada je potrebno sprovesti zakonom utvrđenu proceduru koju su svi učesnici na koje se ovo pitanje odnosi dužni poštovati.

GLAS: U javnost je procurio i iznos koliko će Vlada izdvojiti za otkup koncesije. 

ĐOKIĆ: Nemamo mi definisan iznos. On će biti utvrđen na osnovu postupka koji se vodi, a koji uključuje i procjenu koju će raditi nezavisna ovlaštena kuća. Tek nakon te procjene znaćemo šta tačno preuzimamo, pod kojim uslovima i koliko to vrijedi.

GLAS: Da li bi eventualni arbitražni postupak sa hrvatskom elektroprivredom mogao ugroziti i RiTE "Gacko", odnosno "Elektroprivredu RS" i snabdjevenost?

ĐOKIĆ: I u ranijem periodu, prije mog dolaska na mjesto ministra energetike i rudarstva, bilo je razgovora s predstavnicima hrvatske elektroprivrede o regulisanju odnosa u vezi sa korišćenjem postrojenja za proizvodnju električne energije u Dubrovniku, kao i o RiTE "Gacko". Hrvatska strana je svojim aktima najavljivala da postoji mogućnost pokretanja i arbitražnog spora u vezi sa RiTE "Gacko". S druge strane, Republika Srpska je tražila od hrvatske strane da se primijeni princip raspodjele električne energije, koji je bio definisan prijeratnim sporazumom (72% RS - 28% RH), s obzirom na to da se električna energija na oba agregata u HE "Dubrovnik" proizvodi korišćenjem vode iz rijeke Trebišnjice, koja se nalazi na prostoru Srpske. Tokom rata, Hrvatska je narušila princip raspodjele na način da električna energija iz jednog agregata ostaje u Hrvatskoj, dok se električna energija sa drugog agregata vraća u Srpsku. Pri tome, nije definisano pitanje bilo kakve naknade za tu raspodjelu. Najbolje bi bilo nastaviti dijalog sa Hrvatskom, kako bismo međusobnim sporazumom regulisali pitanje proizvodnje električne energije u HE "Dubrovnik", kao i pitanja u vezi sa radom RiTE "Gacko", što je u interesu obje strane. Dakle, trenutno imamo dva otvorena pitanja koja bi zajedničkim radom i naporima trebalo sporazumno da riješimo.

GLAS:  Šta je sa gradnjom hidroelektrane "Buk Bijela"? Stiče se utisak da je sve stalo?

ĐOKIĆ: "Buk Bijela" je aktivan projekat. U proteklom periodu prema pribavljenoj građevinskoj dozvoli za pripremne radove izgrađeni su potrebni objekti i infrastruktura neophodna za dalji razvoj i izgradnju hidroelektrane. Pokrenute su aktivnosti na izradi nove procjene uticaja HE "Buk Bijela" na životnu sredinu i sprovođenje drugih potrebnih radnji, imajući u vidu zahtjeve i stavove Crne Gore, koja je izrazila bojazan da će izgradnja hidroelektrane negativno uticati na Nacionalni park "Durmitor". Izradom nove studije uticaja na životnu sredinu i uključivanjem Crne Gore u sprovođenje zakonom propisanih procedura imaćemo jasno definisan stav Crne Gore o pitanju izgradnje HE "Buk Bijela" koji je potreban i kineskim kompanijama, koje su iskazale interes za izvođenje radova. Sa druge strane, ostalo je otvoreno pitanje miješanja u čitav ovaj postupak od strane Ustavnog suda BiH, a u vezi sa nadležnostima u postupku dodjele koncesije. Srpska je sprovela postupak krajnje odgovorno, imajući u vidu da je lokacija hidroelektrane "Buk Bijela" u cijelosti na području Republike Srpske, a da rijeka Drina u tom dijelu nije granica sa Srbijom i dodijelili smo koncesiju u skladu sa zakonskim propisima. Ostajemo dosljedni u svojim stavovima i smatramo da je osporavanje i kočenje realizacije ovog projekta apsolutno nepotrebno i neutemeljeno. Nastavljamo sa aktivnostima na realizaciji ovog veoma značajnog projekta, a nakon što se završi nova studija uticaja na životnu sredinu imaćemo jasnije stanje.

GLAS: Imate li procjenu kako će "Elektroprivreda" završiti prošlu godinu?

ĐOKIĆ: Prošla godina neće moći ponoviti rezultat koji je "Elektroprivreda" imala 2023. godine, kada je ostvarena visoka dobit u finansijskom rezultatu matičnog preduzeća. Završni račun je u izradi i vidjećemo kakav će biti ishod kada se svi pokazatelji knjigovodstveno evidentiraju. Teškoće koje je imala "Elektroprivreda" u 2024. godini su najvećim dijelom nastale zato što smo imali intenzivan, a dug sušni period koji je znatno narušio hidrologiju, a samim tim i redovan rad hidroelektrana i njihovu planiranu proizvodnju. Na kraju smo, umjesto da budemo izvoznik, bili prinuđeni da tokom sušnog ljetnog perioda i kasnije kupujemo znatne količine energije da bismo obezbijedili snabdjevenost privrede i domaćinstava, što je predstavljalo veliki, a neplanirani trošak. To je uticalo na poslovanje "Elektroprivrede" i sigurno će se odraziti na finansijski rezultat za 2024. godinu. 

GLAS: U skladu s postojećom legislativom, u toku ove godine sprovodiće se i obavezan tarifni postupak za utvrđivanje iznosa naknade za mrežarinu, s početkom primjene od januara 2026. Da li to znači da ćemo od početka iduće godine imati novo poskupljenje struje?

ĐOKIĆ: Tarifni postupak koji pominjete ne odražava se na cijenu električne energije, ona je posebna stavka na računu korisnika, ali ukoliko dođe do povećanja naknade za mrežarinu, to će se odraziti na ukupnu vrijednost računa. Ne možemo unaprijed reći kako će biti sproveden taj tarifni postupak, ali mi je poznato da su zavisna preduzeća, odnosno distributivna preduzeća, već uputila zahtjev Regulatornoj komisiji za energetiku RS za pokretanje tarifnog postupka zbog povećanih troškova koje trenutno ne mogu pokriti postojećim naknadama za mrežarinu. To je njihov stav koji su detaljno obrazložili u svom zahtjevu. Regulatorna komisija za energetiku je ta kojoj se takva inicijativa upućuje, koja je nadležna za razmatranje tog pitanja i koja eventualno odobrava zahtjeve distributivnih preduzeća. Vidjećemo kakav će biti njihov stav. Ono što Vlada, kao većinski vlasnik u distributivnim preduzećima, mora učiniti jeste to da izvrši snažan pritisak na distributivna preduzeća da njihovo poslovanje bude u skladu sa svim relevantnim ekonomskim principima. To znači da moraju prvenstveno obezbijediti stabilno i kvalitetno snabdijevanje krajnjih korisnika, kao i održavanje mreže i postrojenja kako bi se spriječili prekidi u isporuci električne energije. Takođe, moraju posvetiti posebnu pažnju kontroli troškova poslovanja. Na tome ćemo morati insistirati. Neka distributivna preduzeća se u tom smislu nisu ponašala na adekvatan način, zbog čega sada imaju probleme.

GLAS: Kakvo je stanje unutar republičke koalicije? Stiče se utisak da se ne susrećete, bar ne javno. 

ĐOKIĆ: Koalicija funkcioniše. Tačno je da se duže vrijeme nismo sastali, ali s razlogom, bili su lokalni izbori, koji su nam svima potrošili vrijeme i energiju. I tačno je da je ovo trenutak u kom koalicija mora intenzivnije da radi i sarađuje, zato što postoje brojna pitanja političko-ekonomskog karaktera o kojima bi koalicija po pravilu trebalo da raspravlja i zauzima zajedničke stavove. Ima nekih otvorenih pitanja koja nismo riješili u okviru naših koalicionih odnosa, a odnose se na sferu kadrovske politike. Smatram da bi svaka partija unutar koalicije trebalo da bira najkvalitetnije i najodgovornije kadrove koji će kreirati najbolja rješenja u okviru svojih zaduženja i pozicija na koje su postavljeni. Tu mislim na one partije koje su izvorno bile na izborima kao koalicija i dobile podršku građana, a ne na one koje su se naknadno priključile. Ima određenih nastojanja da podršku našoj koaliciji daju i druge partije, ja ne sporim ta nastojanja, ali te partije ne mogu biti dio ove koalicije, jer nisu bile zajedno sa nama ni na izborima.

Gasovod 

GLAS: O gradnji gasovoda kroz Srpsku bilo je riječi i na Svesrpskom saboru koji je održan u junu u Beogradu. Šta se radi o tom pitanju?

ĐOKIĆ: Tu se ništa nije promijenilo. Ta ideja je podržana i očekujemo da projekat izgradnje magistralnog gasovoda bude nastavljen. Trebalo bi na nivou BiH da se verifikuje međudržavni sporazum između BiH i Srbije, čime bi bila utvrđena interkonekcija na lokalitetu koji je takođe planiran, a to je širi region Bijeljine. U postupku je i odobravanje interkonekcije za južni krak gasovoda u BiH, a to je područje BiH i Hrvatske, koji se duže vrijeme spominje kao sporan unutar FBiH. Paralelno bi trebalo da budu riješene i jedna i druga interkonekcija. Nema nikakvog razloga da se ove dvije interkonekcije ne odobre. Diversifikacija pravaca snabdijevanja trebalo bi da bude potpuno liberalizovana i realizaciju ovakvih projekata treba omogućiti svakome ko ima ekonomski interes i sredstva za to, a korisnici su ti koji odlučuju koji pravac snabdijevanja je za njih najpovoljniji i najsigurniji. Politika blokade ovakvih projekata mora biti odbačena u BiH, jer je, i kratkoročno i dugoročno, štetna za svakog čovjeka koji ovdje živi.