U pitanju je, kako kaže Ivana Grujić, direktor Muzeja Hercegovine, legat od 43 djela - crteži, pejzaži, portreti, mrtve prirode i velika platna socijalne tematike, rađena raznovrsnim tehnikama i različitog stilskog opredjeljenja koje je, zajedno sa dijelom stilskog namještaja porodice Popović, muzeju poklonio umjetnikov brat Uroš 1968. godine.

"Ovo je ujedno i najveća zbirka djela Atanasija Popovića izuzetne vrijednosti, uz koju su i crteži skica za ikonostase i ikone", kazala je Grujićeva.

Podsjetila je da je Popović po zavšetku osnovne i trgovačke škole u rodnom gradu slikarski zanat počeo da uči uz tada znamenitog umjetnika Marka Gregovića, s kojim je izrađivao ikone, između ostalog i one koje su nekad krasile ikonostas trebinjskog sabornog hrama, da bi kasnije i sam počeo oslikavati ikonostase manjih seoskih crkava u okolini Trebinja.

"Upravo je Marko Gregović u njemu usadio ljubav i sklonost prema akademizmu, tom strogo školskom likovnom izražavanju, koje je Atanasije Popović od 1910. do 1914. godine izučavao kao jedan od marljivijih studenata bečke likovne akademije", dodala je Grujićeva.

Napomenula je da će za slavu grada Trebinja, Sveto Preobraženje, u Muzeju Hercegovine, povodom 70 godina od njegove smrti, biti otvorena izložba Popovićevog trebinjskog legata, zajedno sa njegovim radovima koji se danas čuvaju u umjetničkim galerijama u Dubrovniku i Sarajevu, a uz izložbu će biti štampane i prigodne publikacije.