Republika Srpska
15.03.2023.
08:19
Đake neće imati ko da uči, zbog loših uslova mladi izbjegavaju rad u prosvjeti
Izvor: srpskainfo.com
1
Podijeli
Sa odlivom kvalitetnog kadra sve više se suočava i prosvjeta u Srpskoj, a sindikalci apeluju da će zbog lošeg standarda u ovoj branši i nemara nadležnih mladi sve više izbjegavati rad u školama jer na drugim pozicijama mogu zaraditi daleko veće plate.
Kako do toga ne bi došlo, Sindikat obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske traži da se što prije izjednače platni koeficijenti zaposlenih u ovoj oblasti sa ostalim budžetskim korisnicima. Ovo pitanje biće i glavna tema sjednice Skupštine Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS i republičkog Odbora sindikata koji će danas biti održan u Tesliću.
Predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS Dragan Gnjatić kaže da diskriminacija i nefer odnos prema prosvjetnim radnicima traje duže od dvije decenije i da tome mora doći kraj.
– Profesor matematike, primjera radi, sa višegodišnjim iskustvom i vrhunskim uspjehom u radu ima platu od 250 do 300 KM manju od svog učenika koji je tek završio fakultet i zaposlio se u javnoj upravi, što nema nikakvog smisla. Krajem 2017. godine sa Vladom RS smo potpisali memorandum kojim je predviđeno da se koeficijenti radnika koje zastupamo izjednače sa budžetskim korisnicima do kraja 2022. godine, taj rok je prošao, a nije učinjen nijedan korak o tom pitanju – tvrdi Gnjatić.
On navodi da će na današnjoj sjednici Skupštine biti donesene smjernice za dalje djelovanje sindikata, ističući da su spremni na sve oblike sindikalne borbe ukoliko nadležni ne budu otvoreni za razgovor.
– Prošle sedmice smo imali sastanak u resornom ministarstvu i zatražili da pripreme podatak koliko novca je potrebno za izjednačavanje koeficijenata kako bi mogli uputiti zahtjev prema Vladi. Očekujemo saradnju, spremni smo na pregovore i kompromisna rješenja koja će ići u korist svih nas, samo da ljude u prosvjeti, kulturi i nauci dovedemo u istu početničku poziciju sa drugim budžetlijama – kazao je Gnjatić.
– Prošle sedmice smo imali sastanak u resornom ministarstvu i zatražili da pripreme podatak koliko novca je potrebno za izjednačavanje koeficijenata kako bi mogli uputiti zahtjev prema Vladi. Očekujemo saradnju, spremni smo na pregovore i kompromisna rješenja koja će ići u korist svih nas, samo da ljude u prosvjeti, kulturi i nauci dovedemo u istu početničku poziciju sa drugim budžetlijama – kazao je Gnjatić.
Da je nezadovoljstvo u navedenim branšama veliko, tvrdi i predsjednik banjalučkog regionalnog Odbora Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Miloš Kolundžija navodeći da je izjednačavanje koeficijenata neophodno kako bi se smanjio odliv kvalitetnog nastavnog kadra iz prosvjete.
– I te kako smo suočeni sa odlivom kadra, ali ta pojava ne dolazi toliko do izražaja zbog manjeg broja učenika posljednjih godina. Manjak nastavnika primjetan je za predmete kao što su matematika, hemija, strani jezici, ali i za stručne predmete, poput mašinstva jer mašinski inženjeri na drugim pozicijama mogu zaraditi daleko veću platu. Već sada je teško naći zamjenskog nastavnika za radnika na bolovanju – kategoričan je Kolundžija.
Dodaje da mladi koji tek završavaju fakultete ne žele da rade u prosvjeti jer u javnoj upravi mogu zaraditi 200, 300 maraka više.
– Rad u prosvjeti je rudarski posao, a loš standard u ovoj branši doprinosi tome da mlade generacije u širokom krugu zaobilaze rad u školama i to će biti još izraženije ako se stvari ne promijene – rekao je Kolundžija.
Predsjednik Aktiva srednjih škola regija Banjaluka Ljuban Bajić kaže da plate prosvjetara jesu najniže u odnosu na druge budžetske korisnike, ali navodi i da su u nekoliko navrata povećavane.
– Neto plata profesora u srednjoj školi sa punom normom, bez minulog rada iznosi oko 1.520 KM – rekao je Bajić.
Pozicija
Dragan Gnjatić kaže da u oblasti obrazovanja, nauke i kulture radi oko 23.000 zaposlenih, od čega je oko 15.000 u prosvjeti.
– Posljednje povećanje plata u iznosu od pet odsto bilo je 1. januara ove godine za grupaciju radnika koja je imala primanja do 1.200 maraka. Mi ne osporavamo činjenicu da je posljednjih godina bilo rasta plata, ali zbog različitih koeficijenata nismo u istoj početničkoj poziciji sa drugim budžetskim korisnicima – pojasnio je Gnjatić.