BiH
26.03.2022.
09:52
Đaci žele doprinijeti rješavanju problema mina
Izvor: Nezavisne
0
Podijeli
Učenici Elektrotehničke škole Tuzla pokrenuli su online peticiju kojom traže usvajanje prednacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o deminiranju u Bosni i Hercegovini.
Učenici tako žele doprinijeti rješavanju problema koji ugrožava stanovnike Tuzlanskog kantona, ali i cijele BiH.
Kako su kazali iz pomenute škole, učenici su podstaknuti da kroz projekat "Ja građanin", a u sklopu nastavnog predmeta demokratija i ljudska prava, uoče probleme u svojoj okolini i tragaju za rješenjima.
Projekat se sprovodi svake godine u trećim razredima srednjih škola, a učenici imaju priliku da prepoznaju problem, predlože rješenje i predstave ga vlastima. Ove godine učenici odjeljenja 3T1 razreda odabrali su temu "Opasnost od mina na području BiH".
"Naime, većina učenika koja pohađa pomenutu srednju školu susreće se sa problemom minskih polja u blizini njihovih domova. Prema podacima iz 2020. godine, ukupan broj stanovnika koji živi u ugroženim zajednicama je čak 845.163, a ukupno je 478 minski sumnjivih površina te je minska opasnost potvrđena u 118 opština", kazali su iz ove obrazovne ustanove te podsjetili da su do sada u BiH stradala 133 deminera, od čega su 53 deminera poginula.
BiH je među zemljama koje su najzagađenije minama u svijetu te je procijenjeno postojanje oko 180.000 komada mina.
Oko tri odsto površine TK je pod minama, a najzagađeniji su Čelić, Kalesija, Sapna i Teočak.
Od 1997. godine do danas u TK deminirano je više od 32 miliona metara kvadratnih terena. Tokom prošle godine u ovom kantonu deminirano je skoro tri miliona metara kvadratnih površine te završeno 11 projekata deminiranja, a jedan projekat je i dalje konzerviran i bit će nastavljen tokom ove godine. Učenici pomenute škole su analizirali Zakon o deminiranju u BiH te su, kako kažu, uočili mnoge nedostatke i neadekvatne propise. Stoga su pokrenuli peticiju za usvajanje Prednacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o deminiranju u BiH. Između ostalog i radni status deminera.
"Deminerima se vrijeme provedeno na poslovima deminiranja priznaje u penzijski staž kao staž osiguranja u trajanju od 16 mjeseci za svaku godinu. Prednost navedenog člana je u tome što je penzijski staž povećan za četiri mjeseca na nivou jedne godine, ali je nedostatak što to još nije dovoljno zbog rizika koji donosi posao te predlažemo povećanje za još osam mjeseci, što bi ukupno iznosilo 24 mjeseca za svaku godinu, u svrhu podizanja motivacije za posao deminera", obrazložili su učenici. Također, predlažu i da se detaljno zakonski obradi problematika obilježavanja minskih i sumnjivo minskih područja.
"Takva područja moraju biti adekvatno obilježena trakama i znakovima na vidljivim mjestima kako bi bila vidljiva prolaznicima. Realizovanjem ovog prednacrta zakona i predloženih nadopuna riješili bismo problem mjere javne politike na državnom nivou i bili bismo korak bliže rješavanju problema", predlažu đaci koji će potpisanu peticiju, kao i svoje prijedloge, uputiti višim nivoima vlasti.
"Naša želja za rješavanje problema mina na teritoriju BiH je jaka, jer želimo sigurnu budućnost za sve građane i građanke, ali i za sve životinje koje su pronašle svoj dom u šumama i na poljima gdje im prijeti opasnost od neeksplodiranih ubojitih sredstava", poručili su iz Elektrotehničke škole Tuzla.
Kako su kazali iz pomenute škole, učenici su podstaknuti da kroz projekat "Ja građanin", a u sklopu nastavnog predmeta demokratija i ljudska prava, uoče probleme u svojoj okolini i tragaju za rješenjima.
Projekat se sprovodi svake godine u trećim razredima srednjih škola, a učenici imaju priliku da prepoznaju problem, predlože rješenje i predstave ga vlastima. Ove godine učenici odjeljenja 3T1 razreda odabrali su temu "Opasnost od mina na području BiH".
"Naime, većina učenika koja pohađa pomenutu srednju školu susreće se sa problemom minskih polja u blizini njihovih domova. Prema podacima iz 2020. godine, ukupan broj stanovnika koji živi u ugroženim zajednicama je čak 845.163, a ukupno je 478 minski sumnjivih površina te je minska opasnost potvrđena u 118 opština", kazali su iz ove obrazovne ustanove te podsjetili da su do sada u BiH stradala 133 deminera, od čega su 53 deminera poginula.
BiH je među zemljama koje su najzagađenije minama u svijetu te je procijenjeno postojanje oko 180.000 komada mina.
Oko tri odsto površine TK je pod minama, a najzagađeniji su Čelić, Kalesija, Sapna i Teočak.
Od 1997. godine do danas u TK deminirano je više od 32 miliona metara kvadratnih terena. Tokom prošle godine u ovom kantonu deminirano je skoro tri miliona metara kvadratnih površine te završeno 11 projekata deminiranja, a jedan projekat je i dalje konzerviran i bit će nastavljen tokom ove godine. Učenici pomenute škole su analizirali Zakon o deminiranju u BiH te su, kako kažu, uočili mnoge nedostatke i neadekvatne propise. Stoga su pokrenuli peticiju za usvajanje Prednacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o deminiranju u BiH. Između ostalog i radni status deminera.
"Deminerima se vrijeme provedeno na poslovima deminiranja priznaje u penzijski staž kao staž osiguranja u trajanju od 16 mjeseci za svaku godinu. Prednost navedenog člana je u tome što je penzijski staž povećan za četiri mjeseca na nivou jedne godine, ali je nedostatak što to još nije dovoljno zbog rizika koji donosi posao te predlažemo povećanje za još osam mjeseci, što bi ukupno iznosilo 24 mjeseca za svaku godinu, u svrhu podizanja motivacije za posao deminera", obrazložili su učenici. Također, predlažu i da se detaljno zakonski obradi problematika obilježavanja minskih i sumnjivo minskih područja.
"Takva područja moraju biti adekvatno obilježena trakama i znakovima na vidljivim mjestima kako bi bila vidljiva prolaznicima. Realizovanjem ovog prednacrta zakona i predloženih nadopuna riješili bismo problem mjere javne politike na državnom nivou i bili bismo korak bliže rješavanju problema", predlažu đaci koji će potpisanu peticiju, kao i svoje prijedloge, uputiti višim nivoima vlasti.
"Naša želja za rješavanje problema mina na teritoriju BiH je jaka, jer želimo sigurnu budućnost za sve građane i građanke, ali i za sve životinje koje su pronašle svoj dom u šumama i na poljima gdje im prijeti opasnost od neeksplodiranih ubojitih sredstava", poručili su iz Elektrotehničke škole Tuzla.