Brojni direktori u Bijeljini, kada preuzmu funkciju, "zalede" svoj dotadašnji posao u javnim ustanovama ili preduzećima, kako bi se mogli vratiti na staru poziciju kada im istekne direktorski mandat.
Tanja Topić, politička analitičarka, kaže da odavno u praktikovanju politike na našim prostorima nema morala.
“Oni koji ga traže ispadaju naivni gubitnici koji ne razumiju savremene političke tokove”, kaže Topićeva za InfoBijeljinu.
Kap vode u moru
Prema njenim riječima, ako imamo sa samog vrha vlasti kršenje Ustava, te nepoštivanje i kršenje zakona, onda su ovakve stvari dobro etabliran i očigledno većini prihvatljiv model.

“Ako imamo fizičke napade iz vrha policijskih struktura na sopstvenu policiju, preko čega se pređe gromoglasnom šutnjom, čak i nagrađivanjem takvih vinovnika, onda je zamrzavanje radnog mjesta i povratak tek kap vode u moru. Društvo se na to više ni ne osvrće”, ističe Topićeva.
Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove u "Transparency Internationalu BiH", kaže da preko izbora i imenovanja na određene javne funkcije, zapravo mandatne funkcije, zakoni dozvoljavaju da svi oni koji su u nekom radnom odnosu mogu privremeno “zamrznuti“ svoju trenutnu radnu poziciju.
“To je mogućnost koja postoji jer se odlazi na mandatnu funkciju koja je vremenski ograničena - najčešće na četiri ili sedam godina, iako može biti i kraće ili duže”, ističe Ožegović za InfoBijeljinu.
Česte zloupotrebe
Prema njegovim riječima, to je neka vrsta sigurnosti za zaposlene koji budu izabrani ili imenovani, jer im omogućava da se kasnije vrate na svoje radno mjesto, ili na drugo radno mjesto koje odgovara onom na kojem su bili prije odlaska.

“Dakle, da imaju istu stručnu spremu, sličan opis radnih zadataka i približno ista plata - dakle, istu ili sličnu poziciju, bilo da je riječ o rukovodećem ili drugom nivou”, kaže Ožegović.
U principu, kako je dodao, to je dobro osmišljeno i postoji u svim državama regiona i Evropske unije.
“Međutim, kod nas se ta mogućnost često zloupotrebljava, jer znamo da se na izabrane i imenovane funkcije uglavnom dolazi političkim putem. Tako izabrani i imenovani prvo sebi obezbjeđuju sigurno radno mjesto po završetku funkcije”, naglašava Ožegović.
Politička kontrola
Te funkcije su, kako dodaje, često ograničene ne samo mandatom, već i kao "vršioci dužnosti“ određenih funkcija, što se radi upravo zbog političke kontrole nad tim funkcionerima.
“Oni znaju da njihov mandat može biti kraći od onog koji bi, po zakonu i sistematizaciji, trebalo da imaju. Zato se unaprijed obezbjeđuju drugim pozicijama, kako bi imali sigurnost u slučaju da budu razriješeni s izabrane ili imenovane funkcije”, naglasio je Ožegović.

Treba naglasiti da Zakon o radu Republike Srpske predviđa da radniku koji je zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme prava i obaveze iz radnog odnosa miruju za vrijeme obavljanja javne funkcije.
“Javnom funkcijom smatra se reizborna funkcija na koju je radnik neposredno izabran od građana ili na koju je imenovan ili postavljen od nadležnog organa Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, grada ili opštine, ako tu funkciju obavlja profesionalno i za nju ostvaruje platu”, navodi se u Zakonu o radu Republike Srpske.
Kako se dodaje, radnik kome su prava i obaveze iz radnog odnosa mirovale dužan je da se u roku od pet dana od dana prestanka mirovanja vrati na rad kod poslodavca, na svoj raniji ili drugi odgovarajući posao.
Mirovanje obaveza
“Mirovanje prava i obaveza po osnovu vršenja reizborne javne funkcije može trajati najduže dva mandata, nakon čega radnik može da se vrati na rad kod poslodavca na svoj raniji ili drugi odgovarajući posao. Ako poslodavac zbog ekonomskih razloga, promijenjene organizacije i tehnologije rada i poslovanja radnika ne može vratiti na raniji ili na drugi odgovarajući posao, radniku otkazuje ugovor o radu, sa pravom radnika na otpremninu”, navedeno je u Zakonu o radu Republike Srpske.