U izvještaju ove institucije za 2020. godinu navodi se da su prošle godine zaprimili 368 žalbi koje se odnose na oblast pravosuđa.

 

Od toga, zaprimljeno je 57 žalbi zbog neprimjerene dužine trajanja sudskih postupaka.

 

"Osim toga, 39 žalbi odnosi se na neefikasno sprovođenje sudskih odluka, a osam žalbi na rad sudija zbog povreda odredaba procesnih zakona. Pritom, 256 žalbi se odnosi na ostale povrede prava u vezi s postupanjem sudova (povrede načela nepristranosti, nedonošenje sudskih odluka na zakonom propisan način i u roku, neujednačenost sudske prakse)", navodi se u godišnjem izvještaju o rezultatima aktivnosti Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH za 2020. godinu.

 

Ombudsmani stoga zaključuju da je najveći broj žalbi zaprimljen zbog nerazumne dužine trajanja sudskih postupaka.

 

"To su predmeti gdje se postupci pred pojedinim sudovima, zbog preopterećenosti brojem predmeta, u prvom i drugom stepenu vode dugi niz godina", ističu ombudsmani.

 

Međutim, kako se dodaje, preopterećenost pojedinih sudova ne može biti opravdanje za prekomjernu dužinu postupka.

"Ombudsmani su pisali i preporuke u ovim predmetima, jer svakom građaninu je zagarantovano pravo na suđenje u razumnom roku tokom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične tužbe", ističu iz Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH.

 

Banjalučki advokat Mirko Dabić ističe da su ombudsmani u pravu kada kažu da neki postupci predugo traju, te dodaje da na to utiče više faktora.

 

"Šta je problem? Postoje primjeri koji se odnose na veliki priliv predmeta, a mali broj sudija. Ako sudije ostvaruju normu, onda je upitan njihov broj. Osim toga, nisu ni sve sudije iste. Imate sudije koji biraju predmete, zakazuju one koji su lakši", tvrdi Dabić u izjavi za "Nezavisne novine".

 

Dovoljno sudija ima Osnovni sud u Bijeljini. Aid Hanušić, predsjednik tog suda, kaže da su zadovoljni u segmentu koji se odnosi na trajanje postupaka.

 

"Računajući mene, imamo 25 sudija, što je dovoljno, odnosno optimalan broj. Naš statistički prosjek trajanja predmeta je oko 140 do 150 dana, što nije puno u odnosu na bh. prosjek", rekao je Hanušić za "Nezavisne".

 

Iz Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH uvjeravaju da se zalažu za poštivanje prava građana na suđenje u razumnom roku, što, kako navode, pokazuju brojne inicijative i aktivnosti koje dugi niz godina realizuju s tim ciljem. Ali...

 

"Dužina trajanja sudskih postupaka nije na zadovoljavajućem nivou, a VSTS BiH mogućnost za poboljšanje trenutnog stanja vidi kroz izmjenu procesne legislative i promjenu praksi i načina rada u pravosudnim institucijama", rekli su iz VSTS-a.

 

Kako dodaju, aktivnostima VSTS BiH i bh. sudova, a uz podršku međunarodnih partnera, pravosuđe u BiH od 2012. do 2019. godine ostvarilo je značajne rezultate u pogledu smanjenja broja neriješenih predmeta i trajanja sudskih postupaka.

 

"Određeni pad kontinuiteta bilježi se u 2020. godini, zbog pandemije virusa kovid-19 koja se odrazila na sve društvene sfere, pa i na pravosuđe", kažu iz VSTS BiH za "Nezavisne".

Ombudsmani ističu da je država dužna da organizuje svoj pravni sistem na takav način da svim ljudima omogući ne samo pravičan postupak u vezi s njihovim građanskim pravima i obavezama, nego i da garantuje  "razuman rok" u  skladu  sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama.

 

"Problem ažurnog rješavanja, odnosno nerješavanja predmeta je prisutan i udrugim zemljama. Međutim, u BiH je godinama nepoštovanje rokova najčešći razlog kršenja prava građana, što pokazuju predmeti, ne samo u Instituciji ombudsmana, već i odluke Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava", zaključuju ombudsmani.