Sredstva koja u zemlje regije uđu posredstvom doznaka iz inostranstva značajno su veća od priliva po osnovu direktnih stranih investicija, pokazuju podaci Svjetske banke.

Doznake radnika u inostranstvu predstavljaju značajan dio u bruto domaćem proizvodu zemalja zapadnog Balkana. U Bosni i Hercegovini i na Kosovu iznos tih sredstava predstavlja 11, odnosno 14,8 posto BDP-a.

Najveći priliv sredstava iz inostranstva posredstvom radničkih doznaka bilježe Srbija, Hrvatska i Bosna i Hercegovina. Gastarbajteri su 2016. godine, prema podacima Svjetske banke, u Srbiju poslali 3198 milijardi dolara. Doznake hrvatskih radnika iznosile su 2252 milijarde, dok je u Bosnu i Hercegovinu iz inostranstva pristigla 1831 milijarda dolara, piše Al Jazeera Balkans. 

U proteklih deset godina doznake iz inostranstva daleko premašuju pristigla direktna strana ulaganja u zemlje regije.

Prema podacima za 2015. godinu, u Srbiju su strane kompanije uložile 2345 milijardi dolara. Dijaspora je za to vrijeme poslala mnogo više novca – 3370 milijardi.

Strani investitori u Hrvatsku su donijeli 158 miliona dolara, a gastarbajteri mnogo više – 2,1 milijardu.

Strane investicije u Bosni i Hercegovini iznosile su 293 miliona dolara, a doznake 1,8 milijardi, navodi Al Jazeera Balkans.

Doznake dijaspore nadmašuju strane investicije i u ostalim zemljama regije.