Jasno je da su se navike bh. dijaspore u vrijeme pandemije znatno promijenile u odnosu na raniji period, kada je slala veće sume novca u svoju domovinu.

 

U Centralnoj banci BiH "Nezavisnim" je rečeno da se platni bilans BiH kompilira i objavljuje na kvartalnom nivou, pri čemu su podaci za referentni kvartal dostupni krajem narednog kvartala.

 

"Podaci za drugi kvartal 2021. godine biće raspoloživi do kraja septembra 2021. godine", naveli su u Centralnoj banci (CB) BiH.

 

Prema dostupnim podacima CB BiH, doznake za prvi kvartal 2021. godine iznose 666,9 miliona KM, dok su prošle godine u prvom kvartalu 2020. godine iznosile 636,7 miliona KM.

 

Dodali su da su 2019. godine, na godišnjem nivou, iz inostranstva u BiH stigle 2,952 milijarde KM.

 

"Vidljivo je da su doznake u prošloj godini na godišnjem nivou bile znatno niže nego u 2019. godini te je prošle godine u BiH stiglo 2,517 milijardi KM", naveli su u Centralnoj banci u BiH.

 

Dodali su da se u prvom kvartalu ove godine ne zapaža dalje smanjenje te su doznake na približno istom nivou kao i u prvom kvartalu 2020. godine.

 

Nadalje se, prema podacima Centralne banke BiH, navodi da su u 2015. godini ukupne doznake iz inostranstva iznosile 3,56 milijardi maraka, dok su 2016. godine iznosile 3,58 milijardi maraka. U 2017. godini doznake su iznosile 3,88 milijardi maraka, a 2018. godine 3,98 milijardi maraka.

 

Prema navedenim podacima, primjetno je da je pojava virusa korona uticala na naše građane u dijaspori da šalju sve manje novca u rodnu grudu.

 

Kako su kazali u Centralnoj banci BiH za "Nezavisne", oni ne raspolažu zvaničnim procjenama novčanih doznaka po zemljama, ali se može procijeniti da većina dolazi iz država u kojima je bh. dijaspora najbrojnija.

 

"To su zemlje zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike", kazali su u CB BiH.

 

Prema riječima Admira Čavalića, ekonomskog analitičara iz Tuzle, imamo pad direktnih doznaka iz inostranstva za 2020. godinu veći od pola milijarde KM.

 

"To je direktna posljedica kovida-19 u smislu da je recesija u zemljama inostranstva uvjetovala da naša dijaspora efektivno siromaši", rekao je Čavalić za "Nezavisne novine". Dodao je da bh. dijaspora često ima socijalnu ulogu u BiH, koju bi bilo poželjno transformisati.

 

"Dijaspora djeluje kao dio socijalne mreže u nedostatku socijalne države kod nas i kompenzuje ulogu iste", naveo je Čavalić.

 

Istakao je da bi bilo bolje da se pokuša izvršiti transformacija dijaspore da bude investiciona te da bi to moglo privući dodatne investicije iz inostranstva.

 

"Očekujem, prema iskustvima ranijih kriza, da će se krajem naredne, 2022. godine, podrška dijaspore uravnotežiti i vratiti na onu prije krize, jer će doći do povoljnih kretanja na inostranim tržištima i u tom smislu će dijaspora imati više raspoloživog dohotka kako bi održala kontakte ovdje i pružila svoju podršku", kazao je Čavalić. Naveo je da evidentirani prilivi iz inostranstva kojima raspolaže Centralna banka BiH ne daju potpunu sliku.

 

"Vjerovatno imamo isto toliko, a možda i više neevidentiranih novčanih transfera, ali je sigurno i tu došlo do pada", zaključio je Čavalić za "Nezavisne novine".

 

Doznake po godinama

2015.       3,56 milijardi

 

2016.       3,58 milijardi

 

2017.       3,88 milijardi

 

2018.       3,98 milijardi

 

2019.       2,95 milijardi 

 

2020.       2,51 milijarda