FOTO: null

U BiH je iz inostranstva u prva tri mjeseca 2016. godine u ličnim transferima odnosno doznakama uplaćeno 511,32 miliona KM.

Potvrđeno je ovo "Nezavisnim" iz Centralne banke BiH, a ono što je posebno zanimljivo je da je ovaj iznos viši u odnosu na prve kvartale u prethodne dvije godine, jer je u istom periodu 2014. primljen 485,01 milion KM, odnosno 502,82 miliona maraka prošle godine. 

Na godišnjem nivou ovi iznosi mjere se milijardama, pa je prema istom izvoru u 2014. godini ličnim transferima u BiH ušlo 2.310,69 miliona maraka, odnosno 2.367,13 miliona maraka prošle godine. 

Iako, kako navode u Centralnoj banci BiH, primaju personalne transfere iz inostranstva, oni nemaju precizne podatke o tome ko šalje novac i jesu li to sve bh. građani, odnosno naša dijaspora. 

Činjenica je, međutim, da je od 1998. do 2015. godine u BiH samo u doznakama uplaćeno oko 35 milijardi KM. Primjera radi, 2010. godine se posredstvom bankarskih računa, ali i neformalnim kanalima, iz dijaspore slila oko 3,41 milijarda KM, što je za 180 miliona KM više u odnosu na godinu ranije ili 14 odsto BDP-a zemlje. Analize na makroekonomskom planu govore o tome da je riječ o sredstvima koja su duplo viša od prosjeka zemalja jugoistočne Evrope i predstavljaju ključni pokretač potrošnje, odnosno značajno utiču na platežnu moć stanovnika u BiH koji u velikoj mjeri zavise od novca iz inostranstva. 

Mesud Mulaomerović, bivši predsjednik Saveza Banjalučana u Švedskoj, pri Svjetskom savezu dijaspore, kaže za "Nezavisne" da je u ovoj zemlji, prema podacima iz 1996. godine, koji su i dalje najmjerodavniji koje imaju, bilo 65.000 bh. građana, a od toga 12.485 Banjalučana. 

"Danas su to i visokoobrazovani, radno sposobni ljudi, veoma uspješni i spremni na ulaganje u BiH, što je dugoročno gledano jedan veliki resurs", napomenuo je Mulaomerović. 

S predstavnicima Skupštine grada Banjaluka, dodaje on, razgovarano je o mogućnostima koje postoje, ukoliko se ovaj dio stanovništva prepozna kao resurs. 

"Obećanje smo dobili da će se raditi na tome. Ubrzo slijedi pokretanje industrijskih grana, proizvodnje i izvoza, ako se dozvole za rad budu mogle dobiti po jednostavnijem i bržem postupku", naglasio je on. 

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH nema podataka o povratku iz iseljeništva, ali se pozivaju na rezultate istraživanja, prema kojem više od polovine bh. državljana ima namjeru da se vrati. 

"Iz iskustva u radu s iseljeništvom možemo potvrditi snažan interes da doprinesu ekonomskom i društvenom razvoju BiH. U institucijama u BiH iseljeništvo se smatra jednim od najvažnijih finansijsklih i ljudskih resursa za razvoj BiH", kažu u ovom ministarstvu.


Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )