FOTO: AI Generated

Bosna i Hercegovina bi do 2054. godine mogla imati oko 2,36 miliona stanovnika, približno 821.000 manje nego 2024. godine. Srednji scenario demografskih projekcija Ujedinjenih nacija, na koji se poziva austrijski "KOSMO", pokazuje da bi BiH mogla izgubiti nešto više od četvrtine stanovništva. Srbiji i Hrvatskoj u istom periodu projektovan je pad od oko petine.

Koliki pad UN projektuje za BiH, Srbiju i Hrvatsku?

Prema srednjem scenariju UN-a, tri zemlje zajedno bi 2054. mogle imati oko 2,94 miliona stanovnika manje u odnosu na 2024. godinu. Srbija bi imala najveći pad po broju stanovnika, a BiH najveći procentualni pad među ove tri zemlje. 

Koliko je ljudi više umrlo nego što se rodilo 2025. godine?

Podaci statističkih institucija pokazuju da je u BiH, Srbiji i Hrvatskoj tokom 2025. umrlo ukupno 64.988 ljudi više nego što se rodilo. Prirodni pad iz ove računice obuhvata razliku između broja umrlih i živorođenih. Na ukupno kretanje broja stanovnika utiču i doseljavanje i iseljavanje. 

Kako doseljavanje mijenja demografsku sliku?

U Hrvatsku se tokom 2025. iz inostranstva doselilo 56.665 ljudi, dok se odselilo 37.485. Time je ostvaren pozitivan migracioni saldo od 19.180 osoba, veći od prirodnog pada od 17.528. Hrvatski Državni zavod za statistiku u zasebnoj procjeni navodi i da je broj stanovnika sredinom 2025. bio za 0,2 odsto veći nego godinu ranije. Za BiH i Srbiju ostaje otvoreno pitanje u kojoj mjeri povratak dijaspore i doseljavanje stranih radnika mogu ublažiti dugoročni pad.

Šta starenje stanovništva znači za manje sredine?

Svjetska banka upozorila je u aprilu 2026. da stanovništvo Zapadnog Balkana stari brže nego u gotovo svim drugim dijelovima Evrope. U narednoj deceniji najmanje svaki peti stanovnik regije mogao bi imati 65 ili više godina. Odlazak ljudi u radnoj dobi pojačava manjak radnika, dok starenje povećava potrebe za zdravstvenom zaštitom, njegom i socijalnim uslugama.

U manjim mjestima odlazak mladih porodica može značiti manje učenika i gašenje pojedinih školskih odjeljenja. Manje stanovnika znači i manje kupaca za lokalne trgovine i slabiju osnovu za opštinske prihode, dok ljudima koji ostaju i dalje trebaju ljekari, javni prevoz i druge usluge, navodi kosmo.

Šta bi se moglo dogoditi s kućama koje dijaspora ostavlja?

Mnoge porodice koje žive u inostranstvu u BiH i dalje imaju kuće, stanove ili zemljište. Kada takvu imovinu naslijede djeca i unuci koji žive van zemlje, dio kuća mogao bi ostati prazan ili se koristiti samo ljeti. U mjestima iz kojih se stanovništvo iseljava moglo bi biti teže naći kupce ili dugoročne podstanare. Potražnja će zavisiti od lokacije, pa veći gradovi, turistička mjesta i privredno razvijenije sredine mogu imati drugačiju perspektivu od udaljenih sela.

Zašto je teško utvrditi koliko ljudi danas živi u BiH?

Posljednji popis stanovništva u BiH održan je 2013. godine, kada je evidentirano 3.531.159 stanovnika. Broj za 2024. u tabeli je procjena UN-a, a vrijednost za 2054. zavisi od pretpostavki o natalitetu, smrtnosti i migracijama. Koliki će pad zaista biti zavisiće, između ostalog, od toga koliko mladih ostane u zemlji i koliko se ljudi vrati ili doseli. 

Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža Facebook, Twitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )