On je istakao da EU ostaje posvećena ravnomjernom razvoju cijele BiH i da želi podržati prosperitet i stabilnost u cijeloj državi, te napominje da je za najnoviji investicijski paket u okviru Evropskog investicionog plana za zapadni Balkan na odobrenje poslan veoma mali broj projekata iz RS, a da i oni koji su poslani nisu ispunili potrebne kriterije za finansiranje. 

 

Kenig je, međutim, podsjetio da je u februaru 2022. godine, kao odgovor na političku krizu koju su izazvali zvaničnici RS, Evropska komisija objavila da je finansiranje suspendovano za dva infrastrukturna projekta na Koridoru Vc, vrijedna 600 miliona evra, a čije je finansiranje predviđeno kroz Investicioni okvir za zapadni Balkan.

 

"Odluka o suspenziji sredstava iz 2022. godine može biti promijenjena po okončanju političke krize, a EU bi željela vidjeti završen Koridor Vc radi svih građana BiH. Nažalost, nedavna eskalacija situacije od strane predstavnika RS slična je modelu aktivnosti koje podrivaju nadležnosti državnog nivoa i institucija što je i dovelo do suspenzije finansiranja dva infrastrukturna projekta prošle godine", rekao je on.

 

Podsjećanja radi, Evropska komisija je u petak predstavila novi finansijski paket za zapadni Balkan od 14 investicija u transport, energiju, ekologiju, ljudski kapital i podršku privatnom sektoru, ukupne vrijednosti 2,1 milijardu evra. U Direkciji za evropske integracije BiH su nam pojasnili da je BiH dobila četiri projekta vrijednosti 298 miliona evra, ali među njima nije nijedan projekat iz RS.

 

"Među odobrenim infrastrukturnim aplikacijama su Koridor Vc - dionica Ozimice – Poprikuše, Koridor Vc – dionica Mostar sjever – Mostar jug, Rehabilitacija i modernizacija Crpno-akumulacijske hidroelektrane Čapljina i Projekt Vode Sarajevo – Rekonstrukacija mreže vodosnabdijevanja, a odobrena aplikacija za tehničku pomoći odnosi se na implementaciju pilot sistema za upravljanje otpadom u Srednjoj Bosni", kažu oni za Nezavisne. Ističu da je BiH u ovom pozivu dobila znatan dio kolača odnosno oko tri četvrtine odobrenih grant sredstava za zapadni Balkan, što je, kako naglašavaju, stavlja u red vodećih u korištenju ovih sredstava u regionu.

 

"Da bi ova sredstva postala operativna potrebno je da BiH potpiše sporazume sa međunarodnim financijskim institucijama, a za što će biti nadležno Ministarstvo financija i trezora BiH", naglasili su.

 

Kako saznajemo, RS je podnijela jedan investicioni projekt koji nije dobio podršku, te jedan zahtjev za pomoć. Investicioni projekt se odnosi na investiranje u vodovodnu i kanalizacionu mrežu u Doboju, Gradišci, Laktašima, Prijedoru, Tesliću i Vukosavlju, dok se zahtjev za podršku odnosi na modernizaciju signalizacije i telekomunikacionih sistema na mreži Željeznica RS.

 

Oliver Varheji, evropski komesar za susjedstvo i proširenje u Evropskoj komisiji, je nakon predstavljanja najnovijeg paketa istakao da je to novi signal partnerima na zapadnom Balkanu da je njihova budućnost u EU, kao i da se raskorak u razvoju nastavlja smanjivati.

 

"Ovi projekti će bolje povezati region iznutra i sa EU, pomoći dekarbonizaciji ekonomija i podržati konkurentnost privatnog sektora u regionu. Sada pozivam naše partnere sa zapadnog Balkana i međunarodne finansijske institucije da pokrenu ove projekte što je prije moguće kako bi građani i preduzeća u regionu mogli iskoristiti prednosti ovih investicija", rekao je Varheji.