U dokumentu se napominje da Ustav BiH održava stabilnost i demokratsku vlast u BiH kroz federalnu, dvoentitetsku strukturu i različite mehanizme koji su pažljivo koncipirani tako da zaštite entitete i tri konstitutivna naroda BiH. 

"Zastoj između bošnjačkih i hrvatskih stranaka u BiH u pogledu izvršenja odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci pokazuje osjetljivost ravnoteže postignute u dejtonskom Ustavu", naglašava se u Izvještaju. 

Uz podsjećanje da je zastoj naslutio sudija Đovani Bonelo u izdvojenom mišljenju u ovom predmetu, ističući "jasnu i prisutnu opasnost od destabilizovanja nacionalne ravnoteže" koja je uspostavljena dejtonskim Ustavom, Srpska ističe da su ustavni mehanizmi zaštite za svaki od tri konstitutivna naroda i dalje potreba koju duboko osjeća većina građana, što jasno pokazuje upravo ta dugotrajna i teška debata o tome kako izmijeniti Ustav BiH radi provođenja odluke "Sejdić-Finci". 

Republika Srpska napominje da nije usamljena u bojaznima u pogledu zaštite prava konstitutivnih naroda BiH. "Nova predsjednica Hrvatske /Kolinda Grabar-Kitarović/ podržala je napore hrvatskih političkih stranaka na punoj zaštiti prava Hrvata kao konstitutivnog naroda", podsjeća se u Izvještaju. 

U dokumentu se navodi da ustavni mehanizmi koji štite interese konstitutivnih naroda i entiteta znače da propisi o spornom pitanju moraju biti proizvod dogovora i konsenzusa umjesto diktata proste većine, što jeste izazov, ali je neophodan za stabilnost u BiH i zaštitu konstitutivnih naroda od represije ili marginalizacije. 

"Kao što posmatrači BiH znaju, često je izuzetno teško postići politički konsenzus potreban za djelovanje na nivou BiH. To ne iznenađuje pošto postoji oštra razlika u stavovima između izbornog tijela u Srpskoj i Federaciji BiH i između glasača iz tri konstitutivna naroda", pojašnjava se u Izvještaju. 

Ukazujući da su problemi u postizanju konsenzusa na državnom nivou svojstveni višenacionalnom državnom uređenju kao što je slučaj sa BiH, Srpska navodi da je, međutim, prema Ustavu BiH - kako je napisan - to trebalo da bude rješiv problem zato što je uspostavljen federalni sistem koji strogo ograničava nadležnosti nivoa BiH, čime su na minimum svedene odluke koje je potrebno donijeti na nivou BiH. 

"Nažalost, današnja uprava u BiH ne pridržava se ustavnog mandata kojim je uspostavljen decentralizovani federalni sistem. Nedugo nakon Dejtonskog sporazuma, visoki predstavnik je počeo i postepeno konsolidovao ovlašćenja na nivou BiH suprotno Ustavu", napominje se u dokumentu. 

Podsjeća se da je visoki predstavnik prvo sebi dao široka "bonska ovlašćenja" kojima je istisnuo cjelokupan demokratski sistem uspostavljen Ustavom, a onda ta ovlašćenja iskoristio za donošenje diktatorskih odluka - ponekad direktno, a ponekad indirektno - s ciljem sistematičnog centralizovanja vlasti u Sarajevu. 

"Dejtonski ustavni sistem, koncipiran tako da na minimum svede mogućnost političkog konflikta, preokrenut je naglavačke kako bi se ta mogućnost maksimalno povećala. Prenošenje velikog broja nadležnosti, koje je izvršio visoki predstavnik, u stepenu u kom je najteže postići konsenzus, recept je za rastrošnu i nedjelotvornu vlast", upozorava Srpska. 

U dokumentu se ocjenjuje da je proces centralizacije na čelu sa visokim predstavnikom rezultirao neefikasnim institucijama i disfunkcionalnom politikom koja karakteriše nivo današnje BiH, zbog čega Republika Srpska radi na vraćanju uprave u BiH na federalnu strukturu uspostavljenu Ustavom. 

"Ako bi nivo BiH upravljao samo onim područjima za koja su mu data ustavne nadležnosti, skoro da uopšte ne bi bilo mogućnosti da dođe do političkog konflikta između entiteta i konstitutivnih naroda", naglašava se u Izvještaju. 

Navodi se da bi u tom slučaju nivo BiH mogao bi da usmjeri svoju energiju na to da dobro obavlja svoje nadležnosti umjesto da rasipa sredstava duplirajući ili uplićući se u nadležnosti koje su Ustavom povjerene entitetima. 

"Republika Srpska se ne zalaže za slabu ili neefikasnu BiH, Srpska traži da nivo BiH bude snažan i djelotvoran u obavljanju svojih ustavnih nadležnosti i da njegova moć bude ograničena na te nadležnosti", ističe se u dokumentu. 

Srpska je ponovo apelovala na Savjet bezbjednosti UN i međunarodnu zajednicu da poštuju potrebu za širokom autonomijom entiteta i zaštitom konstitutivnih naroda, kako je navedeno u Ustavu BiH, ističući da decentralizovana ustavna struktura BiH ne predstavlja smetnju članstvu u EU, što i zvaničnici EU često naglašavaju. 

"Decentralizovani sistem BiH takođe je u skladu sa budućim obavezama BiH kao članice EU. Kompatibilnost decentralizovanih struktura sa članstvom u EU svaki dan pokazuju postojeće članice Unije, kao što su NJemačka, Španija, Belgija i Italija", napominje se u 13. Izvještaju Republike Srpske Savjetu bezbjednosti UN.