Dejtonski sporazum je simbol i garancija mira u poslijeratnoj BiH i nijedan političar, koji zastupa interese RS i srpskog naroda, nema mandat da pristane na zahtjeve za njegovu reviziju.
Jedinstven je to stav najviših zvaničnika RS pred 21. godišnjicu parafiranja sporazuma u američkom gradu Dejton, kojim je zaustavljen građanski rat i udareni temelji današnje BiH. Sporazum su 21. novembra 1995. godine parafirali tadašnji predsjednici Srbije Slobodan Milošević, RBiH Alija Izetbegović i Hrvatske Franjo Tuđman u vojnoj bazi Rajt-Peterson u Dejtonu, po kojem je i dobio naziv. Sporazum je zvanično potpisan 14. decembra iste godine u Jelisejskoj palati u Parizu, čime je BiH podijeljena na dva entiteta - RS i FBiH.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić kaže da je Dejtonski sporazum dokument o čijem sadržaju su se dogovorili svi narodi i da bi otvaranje bilo kakve priče o njegovim izmjenama ili novom sporazumu vratilo BiH u devedesete godine prošlog vijeka i otvorilo pitanje mogućih ratnih ciljeva.
- Unutar BiH ne postoji saglasnost o promjeni Dejtona, a uvjeren sam da je nema ni u međunarodnoj zajednici. Dejton, ostaje jedini i isključivi dokument, čiji sadržaj treba da brane, prvenstveno zemlje potpisnice, ali i članice Savjeta za sprovođenje mira u BiH - rekao je Ivanić.
Predsjednik RS Milorad Dodik izjavio je da su izvorni Dejton i dan njegovog donošenja važni za BiH i region. Značajna mrlja na taj uspjeh je, ističe Dodik, bačena intervencionizmom međunarodne zajednice.
- Dejtonski sporazum nije samo donio mir, nego je kroz njega postignuto političko uređenje BiH, koje je bilo osnova za postizanje mira. Sporazum i sam okvir još predstavljaju izazov za sve i apsolutno je jasno da bi to bio uspješan međunarodni sporazum da nije bilo njegovog kršenja. Ipak, RS je posvećena Dejtonskom sporazumu i nastaviće da se bori za njegove izvorne principe - kazao je Dodik.
Predsjednik Narodne skupštine RS Nedeljko Čubrilović je ocijenio da je Dejtonski sporazum za Srpsku i srpski narod u BiH garancija jednakosti, ravnopravnosti i opstanka.
- Dejtonski sporazum je za nas trajna pravna i politička kategorija. Srpska je mnogo puta potvrdila posvećenost sprovođenju, poštovanju i očuvanju dejtonskih rješenja, koja garantuju njen ustavnopravni status, teritorijalni integritet i ravnopravnost u BiH - rekao je Čubrilović.
Uvažavajući sve te činjenice, a prije svega da je sporazumom okončan rat, RS taj dan obilježava kao republički praznik.
- RS tada slavi mir, koji je sam po sebi nagrada za sve ljude, mir za koji su mnogi njeni građani platili visoku cijenu, posebno porodice koje su ostale bez svojih najmilijih i oni koji su nakon Dejtona morali da napuste ognjišta, zarad ostvarenja mira. Njihova žrtva, podnesena u ime mira, nešto je što nikada ne smijemo da zaboravimo - istakao je Čubrilović.
Premijerka RS Željka Cvijanović kaže da je Dejton potvrdio status Srpske i obezbijedio njeno međunarodno prihvatanje i priznanje, zbog čega svi predstavnici RS treba da insistiraju na njegovom maksimalnom poštivanju. Ocijenila je da se ni danas nisu promijenili razlozi i stvarnost zbog kojih se pribjeglo decentralizaciji zemlje prilikom njenog kreiranja, te da je nerealno i krajnje štetno bilo kakvo dalje eksperimentisanje sa strukturom uspostavljenom Dejtonskim sporazumom.
- Osnovni i nezaobilazan pravac djelovanja Vlade RS jeste očuvanje ustavne pozicije Srpske sa svim njenim nadležnostima i da obezbijedi stabilnost, odgovornost i funkcionalnost institucija, a Dejtonski sporazum je trajni osnov i okvir za njeno ponašanje i djelovanje zaključila je Cvijanovićeva.
Ministar inostranih poslova BiH Igor Crnadak je izjavio da je Dejtonski sporazum minimum zajedničkih interesa svih u BiH i da se umjesto priče o njemu mora okrenuti evropskim integracijama.
- Taj sporazum je izbalansirao sve naše strahove i ambicije i stvorio realnu priliku za bolji život - smatra Crnadak.
U FBiH je, za razliku od RS, u ponedjeljak radni dan.
Anegdote
Američka Centralna obavještajna agencija (CIA) objavila je prije nekoliko godinama u izvještajima neke do tada nepoznate detalje sa pregovora koji su vođeni u vojnoj bazi u Dejtonu.
Slobodan Milošević je, prema tim izvještajima, tražio da mu za jelo serviraju jastoge, a Alija Izetbegović da u pauzama gleda fudbalske utakmice. CIA je objavila i da su Momčila Krajišnika zbog lakšeg izgovora zvali Mister Mo, ali je Krajišnik kasnije rekao da su ga zapravo zvali Mister No, aludirajući na njegovo odbijanje mnogih prijedloga na štetu Srba.
Nikolić
Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić kaže da se Beograd, kao garant Dejtonskog sporazuma, nikada neće složiti sa umanjenjem prava entiteta, a posebno prava RS, koja je pokazala da može da funkcioniše.
- Srpska je sebi pronašla mnoge partnere u inostranstvu sa kojima otvoreno sarađuje i razvija ekonomiju. Prihvatila je sve ono što je bilo za nju prihvatljivo da postane zajedničko, a ono što nije, nije ni morala na osnovu Ustava BiH i sada je nekima kriva zato što funkcioniše u zemlji koja ne funkcioniše - rekao je Nikolić.
Lokacija
Vojna baza
Rajt-Peterson u Dejtonu
Učesnici
Slobodan Milošević
Alija Izetbegović
Franjo Tuđman
Ričard Holbruk
Vesli Klark
Trajanje
21 dan trajala konferencija
Rasplet
21. novembra 1995. godine parafiran sporazum
14. decembra 1995. u Parizu potpisan sporazum