Institucija Ustavnog suda BiH je utemeljena Ustavom BiH, kojim se, osim nadležnosti, uređuju i organizaciono ustrojstvo i procedure, te konačnost i obaveznost njegovih odluka. Međutim, trenutna slika je daleko od toga jer duže vrijeme funkcioniše u krnjem sastavu.

U sudu trenutno, od devet sudija, kako je precizirao Ustav, ima njih sedam - četvoro je imenovano u Predstavničkom domu FBiH i radi se o Bošnjacima i Hrvatima, a preostali su strane sudije koji dolaze iz Njemačke, Albanije i Švajcarske po izboru Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.

S druge strane, nema nijednog od dvoje sudija iz Republike Srpske, koliko propisuje Ustav, zbog penzionisanja kadrova i zahtjeva iz Srpske da se prvo sud uvede u zakonski okvir, pozdravi sa troje stranih sudija, pa tek onda da imenuje svoje predstavnike.

Tu mogućnost, zapravo, daje i sam Ustav BiH. Naime, u tom najvišem pravnom aktu je precizirano da će mandat sudija imenovanih u prvom sazivu biti pet godina, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija.

- Za imenovanja koja se budu vršila nakon isteka perioda od pet godina od prvih imenovanja, Parlamentarna skupština može zakonom predvidjeti drugačiji način izbora troje sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava - piše u Ustavu BiH.

Upravo su se na tu odredbu pozvale i stranke sa sjedištem u Srpskoj krajem 2015. kada je "prekipjelo", odnosno nakon što su sudije u Ustavnom sudu BiH, odlučujući po apelaciji SDA i uz preglasavanje, presudile da 9. januar ne može da bude slavljen kao Dan Republike.

Naredne godine je stavljen na dnevni red prijedlog zakona o toj pravosudnoj instituciji koji su u parlamentarnu proceduru na nivou BiH uputili SNSD i SDS, ostavljajući partnerima rok od 120 dana da prihvate akt sa zahtjevom da sud počne da radi bez stranaca i po zakonu, a ne po svojim pravilima. Sve je, ipak, ostalo na pokušaju, jer su protiv na komisijama i sjednicama domova glasali Bošnjaci.

Potom su uslijedili novi prijedlozi zakona, sa prilično istim sadržajem, od strane SNSD-a, HDZ-a i SDS-a, ali nijedan od njih nije usvojen, tako da je sud nastavio da radi po svojim pravilima, koja su, u međuvremenu, i mijenjali, da bi sudije mogle da rade i bez kadrova iz Srpske, te su u protekloj deceniji, odlučujući mahom po apelacijama bošnjačkih predstavnika, stavljali van snage republičke akte, što je izazivalo političke tenzije i krize.

Taj sud, s druge strane, ponovo je u žiži interesovanja javnosti i to zbog tačaka na dnevnom redu sjednice koja je zakazana za danas. Nakon Dana Republike, kao i drugih apelacija koje su se odnosile na simbole Srpske, imovinu, kao i na akte republičkog parlamenta, zatražena je ocjena ustavnosti sastava Vlade Srpske koja je, u međuvremenu, podnijela ostavku, te imenovana nova.

Pravnik Ognjen Tadić kaže da je poražavajuće da 30 godina od Dejtona imamo Ustavni sud BiH kao instituciju na koju taj mirovni sporazum nije djelovao kao na ostale, nego je zadržan u privremenom paket-aranžmanu sa trojicom stranih sudija, bez postojanja zakona koji bi utvrdio i proceduru za njih, jednaku za sve građane.

- To je zloupotrijebljeno od strane onih koji imaju namjeru da ruše Dejtonski mirovni sporazum sve vrijeme ili barem da učine njegovu reviziju, tako da on nije što je zaključeno u Dejtonu, a potpisano u Parizu - rekao je za "Glas".

Zbog toga je, dodao je Tadić, Republika Srpska uporno tražila zakon kojim bi, na jednoj strani, strane sudije bile isključene, kao prevaziđene i time se odbranio suverenitet ove zemlje, a s druge bio uređen postupak u onim načelnim pitanjima koja su bitna za svakog pojedinca u BiH, te sve druge koji imaju pravo da se obrate zahtjevom tom Ustavnom sudu BiH.

O Ustavnom sudu BiH govorio je juče pravnik i poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić (SNSD).

- Krnji Ustavni sud BiH se koristi kao sredstvo da se razvlaste institucije Srpske i uruši njen ustavno-pravni poredak - naveo je Kojić za Srnu.

Prisustvo stranih sudija u Ustavnom sudu se, s druge strane, pojavilo i među obavezama BiH na njenom putu ka EU. Čak i u tim preporukama je upozoreno da je to nespojivo sa suverenitetom BiH i demokratijom, pa tako i članstvom u Uniji, ali ni to još ne otvara vrata za usvajanje zakona kojim bi domaći stručnjaci jedini odlučivali u Ustavnom sudu BiH.

Plan

Promjene, sudeći prema planovima, ne žele ni u Ustavnom sudu BiH.

- Imajući u vidu da Ustavom nije predviđeno donošenje ustavnog zakona, odnosno posebnog zakona o Ustavnom sudu, operacionalizacija ustavnih odredaba i uređenje organizacije, nadležnosti i postupka pred sudom vrše se na osnovu Pravila koja, prema Ustava BiH, donosi Ustavni sud većinom glasova svih sudija. Time je iskazana volja ustavotvorca da na taj način osigura nezavisnost - piše u planu rada Ustavnog suda BiH od 2026. do 2028.