- Prije petnaestak godina broj aktivnih pušača iznosio je više od 50 odsto, tako da možemo reći da se kod nas događa pozitivan trend smanjenja korisnika cigareta. Pohvalno je to što ljudi počinju da shvataju koliko je duvan štetan, da je riječ o bolesti zavisnosti koja je inače klasifikovana pod šifrom F16, i da ne postoji nijedna ćelija u ljudskom organizmu koja je pošteđena uticaja štetnih hemijskih supstanci prilikom pušenja - ističe Marković.

 

On objašnjava da se svaka cigareta sastoji od duvana, papipra, ljepila i filtera, a da se prilikom sagorijevanja pri temperaturi od gotovo 1.000 stepeni Celzijusovih, stvara 4.500 hemijskih spojeva koji su štetni po ljudsko zdravlje.

 

- Od njih su 63 izrazito kancerogena! Ljudima je najpoznatiji nikotin, ali tu su i katran, olovo, ugljen-monoksid... Primijetili ste da je na tržištu veliki broj cigareta sa različitim pojačivačima ukusa, ali to je samo nova hemija koja povećava štetnost po organizam. Inače, pušenje stvara jaču zavisnost nego heroin. Kada udahnete dim, sva ta hemijska jedinjenja stižu do svake ćelije u organizmu, a najviše su napadnuti usna duplja, jezik, ždrijelo, grkljan, dušnik, pluća... - naglašava Marković za InfoBijeljina.

 

Darko Marković je specijalista ginekologije i akušerstva, pa posmatrajući zavisnost od pušenja među pacijentkinjama, odnosno trudnicama, zaključio je da bebe trpe posljedice kao pasivni pušači, zbog čega češće dolazi do spontanog pobačaja ili prijevremenog porođaja.

 

- Prije svega, duvan utiče na polnu zrelost kod muškaraca i žena. A u slučaju da su trudnice aktivni pušači, primijećeno je da se bebe rađaju sa deset odsto manjom tjelesnom težinom. Pušenje utiče i na estetsku stranu - žuti prsti, masna kosa, sivo-pepeljasta boja lica... Uzročnik je kardio-vaskularnih oboljenja, bolesti cirkulacije, i još na desetine raznih bolesti čovjekovog organizma - navodi Marković.

 

Prema njegovim riječima, najveći broj pušača u Republici Srpskoj je starosti između 18 i 50 godina, a istraživanje je pokazalo da od 100 djece uzrasta do 15 godina, njih osmoro su aktivni pušači.

 

- Nekada je duvan bio isključivo privilegija muškaraca, a sada imamo situaciju da se broj muškaraca pušača smanjuje, dok su žene češći korisnici cigareta. Međutim, često se zaboravlja da postoje uspješne metode za odvikavanje - savjetovalište i medicinski lijekovi. Terapije traju do šest mjeseci, a osim zdravstvenih benefita, ne smije se zanemariti ni ekonomski aspekt. Sada je kutija najjeftinijih cigareta u BiH četiri konvertibilne marke. Ako npr. jedan član porodice koristi samo jednu kutiju dnevno, to je 1.440 KM godišnje. Koristi li i njegov partner cigarete, to je 2.880 KM. Za taj novac četvoročlana porodica može da ljetuje gdje god poželi ili da, recimo, otplati kredit koji joj je potreban - dodaje Marković za naš portal.

 

Bosna i Hercegovina je, kako kaže, 2009. godine potpisala međunarodnu okvirnu konvenciju o duvanu, mnogo prije nego što su to učinile Rusija i SAD, čime je preuzeta i obaveza da cijena cigareta bude izjednačena sa zemljama u regionu. 

 

- U kojoj god zemlji su cigarete jeftinije, dostupnost je veća. Kod nas se svakih šest mjeseci povećava cijena, s ciljem da se približi zemljama koje su u EU. U Hrvatskoj, recimo, nema jeftinije kutije od četiri evra. S druge strane, duvanska industrija se bori za svakog novog konzumenta, njih zanima čisti profit. U cijeloj toj priči najvažnije je podići svijest ljudi, pomoći im da shvate da pušenje nije štetna navika, nego bolest koja izaziva mnoge druge bolesti, i tu priču treba proklamovati od najranijeg uzrasta - navodi Marković.

 

Godine 2005. Ministarstvo zdravlja Republike Srpske sprovelo je veliki projekat koji je finansirao Institut za tabakologiju iz Ženeve, kada je 300 timova porodične medicine u Republici Srpskoj edukovano kako da svoje pacijente odviknu od pušenja.

 

- U tom projektu učestvovalo je oko 1.000 zdravstvenih radnika i u tome smo dugo bili jedinstveni na Balkanu - istakao je Marković.

 

Prema njegovim riječima, najveći uspjeh u borbi protiv pušenja postigle su Norveška i Finska, ali i Turska koja je razvila sistem telefonskih savjetovališta. Kada je riječ o našem okruženju, najmnogobrojniji pušači su Makedonci i Albanci, Srbija je najbolje pozicionirana sa 25 odsto korisnika duvana, dok je BiH najsličnija Hrvatskoj sa 30 odsto pušača među svojom populacijom.

 

A.Lj.