OŠ Sveti Sava u Istočnom Sarajevu je prva škola koja je uvela kineski jezik. Kakva su iskustva?

Nakon što smo proveli anketu o zainteresovanosti učenika i roditelja za uvođenje kineskog jezika i ogromnog interesovanja koje su iskazali, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete i kulture Republike Srpske, Katedre za sinologiju Filozofskog fakulteta u Istočnom Satrajevu i Ambasadom Narodne Republike Kine u BiH, organizovali smo časove kinoskog jezika u našoj školi. Za sada, fakultativnu nastavu, pohađa sedam grupa, odnosno 206 učenika, svih uzrasta.
Donacijom Ambasade Kine u BiH u vrijednosti od 13.000 KM, opremili smo učionicu za učenje kineskog jezika savremenom opremom, tako da je našim učenicima u multimedijalnom kabinetu učenje još interesantije. Nastavu drže studenti katedre za sinologiju a Republički pedagoški zavod Republike Srpske prati realizaciju plana i programa ovih aktivnosti. Moram istaći da smo veoma zadovoljni i projektom i odzivom učenika i nadamo se nastavku ovog oblika nastave.

S obzirom da ste imali najveći odziv učenika, šta je bilo presudno za toliku zainteresovanost?

Naša škola, kao što bi trebalo da čini svaka škola u Srpskoj, afirmiše učenike da šire svoje vidike i interesovanja tako da je ideja o učenju kineskog jezika sa oduševljenjem prihvaćena i kod učenika ali i njihovih roditelja. Jezik je najača spona u povezivanju ljudi, kultura i naroda a sve veća prisutnost Kineza kao i njihove zainteresovanosti za ulaganja u Srpsku, a koja se realizuju u saradnji sa Narodnom Republikom Kinom su svakako jedan od razloga zbog kojih se pojavila ova vrsta interesovanja. Katedra za sinologiju svakako je značajno doprinijela promociji kineskog jezika, otvaranju prema jednom sasvim drugačijem narodu, kulturi i njihovim običajima na lijep i jednostavan način. Svakako, moram iskazati veliku zahvalnost NJ.E. ambasadoru Narodne Republike Kine gospođi Čen Bo kao i Vladi Republike Srpske,  koji su nas podržali u realizaciji ovog projekta.
 

U nekim medijima su se pojavile informacije da nema dovoljno stručnog kadra za realizaciju tog projekta?

Projekat je tek počeo i naravno da ćemo u narednom periodu razmatrati i načine kako obezbijediti dovoljan broj predavača. Naši studenti, koji su završili ili privode kraju studije kineskog jezika, veoma brzo dobiju posao tako da postoji ideja da se u ovaj projekat uključe i lektori iz Kine, ali kako do najboljeg rješenja odlučiće naše resorno Ministarstvo i Republički pedagoški zavod u čijoj je to nadležnosti. Važno je da u Republičkom pedagoškom zavodu imamo savjetnika za kineski jezik, koji će, sigurna sam, na kvalitetan način pomoći u izradi dobrog nastavnog plana i programa a uz podršku svih zaineresovanih strana.
 

Kada govorimo o obrazovanju, mnogi su stava da naše obrazovanje zahtjeva temeljnu reformu. U kom pravcu bi se reforma trebala kretati?

Kao i sve zemlje u tranziciji i naša je prošla kroz jedan bolan proces reformi koje su obuhvatile i obrazovanje. Mnogo izmjena je urađeno u oblasti zakonske legislative ali i samih modela nastave na svim nivoima. Nastojali smo pratiti zemlje u okruženju kao i standrde Evropske unije bar kad je u pitanju modernizacija nastavnog procesa i metoda rada. Kada je osnovno obrazovanje u pitanju, smatram da je taj segment najuređeniji. Postigli smo mnogo u unapređenju sistema Srednjeg obrazovanja, posebno kad je se radi  o identifikaciji zahtjeva tržišta rada i obrazovanja kadrova koji će biti konkurentni po završetku srednjih stručnih škola. Visoko obrazovanje je možda još uvijek pred velikim izazovima, jer je bolonjski process, koji smo prihvatili kao model, u velikom broju evropskih zemalja odbačen kao nefunkcionalan i traže se novi i prijemčiviji modeli. Mobilnost studenata i kadrova još nije na željenom nivou a manjak domaćih nastavnih, odnosno profesorskih kadrova svakako otežava rad i funkcionisanje univerziteta.
Određeni modeli u obrazovanju, primjenjivi u nekim drugim zemljama, ne moraju nužno biti primjenjivi i kod nas. Mentalitet, svijest o mijenjanju samog sebe u tom pristupu je ključna kada su u pitanju promjene određenog sistema, pa tako i obrazovnog. Ono što je primjenjivo u Finskoj, Njemačkoj ili Engleskoj, ne mora da znači da može biti primjenjivo ili efikasno kod nas.
Mi moramo raditi na jačanju svojih kapaciteta i naći najbolje primjenjiv model za naše obrazovanje, postaviti ciljeve i definisati jasne politike djelovanja pa tek onda krenuti u reforme, ako procjene postojećeg stanja tako kažu.

Nedavno ste objavili zbirku pjesama „Noćni razgovori“. Šta Vam je bila inspiracija?

Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Republike Srpske mi je ukazao tu čast i privilegiju i objavio moju prvu zbirku poezije, na čemu sam im neizmjerno zahvalna. Ljubav  prema književnosti i toj vrsti ekspresije je svakao i bila motiv da kroz liriku iskažem svoja osjećanja, opišem ona stanja duše koja su dio svakog čovjeka, a pogotovo žene, majke, supruge i kćerke. Zbirka se sastoji iz tri ciklusa, i mislim da će čitalačka publika u njoj prepoznati svoje lične borbe, težnje ali i želje, a i lično mene doživjeti na jedan novi način. Inspiraciju sam pronalazila u svakodnevnim životnim  situacijama, potrebi da ih analiziram iz različitih perspektiva, a ljubav i istina su bile osnovna inspiracija u njihovom nastajanju.
 

Kako biste ocijenili kulturnu scenu Republike Srpske? 

Kulturna scena Republike Srpske još uvijek nije na zavidnom nivou. U kulturu moramo ulagati više, ali su vidljiva nastojanja Vlade Republike Srpske da unapređuje ovu oblast. Raduje me kada naši najmlađi sugrađani pokazuju interesovanje i želju za odlaskom u pozorište, na kulturne događaje i afirmaciju istih. Kultura se njeguje i živi sa svojim građanima, ona je neraskidivo vezana sa vremenom u kojem nastaje i prilikama u kojim umjetnici stvaraju. Naša Republika je mlada, tako da ima široke mogućnosti i potencijale da se i u ovoj oblasti unapređuje i razvija.

Kada možemo očekivati promociju Vaše zbirke pijesama u Bijeljini?

Jesen je možda i najljepše vrijeme za čitanje poezije, tako da u tom periodu planiram promociju u Bijeljini i svakao susret sa dragim prijateljima, koji su, s obzirom da sam tamo provela jedan period, ostavili trag u mom životu.