Tokom manifestacije "Dani polja strnih žita", koja je održana u Bijeljini, Pašalić je rekao novinarima da su proizvođači u Srpskoj ove godine posijali oko 27.000 hektara pšenice i pratećih žitarica, što je znatno umanjenje u odnosu na 40.000 hektara iz ranijih godina.

"Republika Srpska ne može da proizvede pšenice onoliko koliko nam treba, ali važno je imati stabilnu proizvodnju pšenice, jer je to strateška kultura i Ministarstvo će, koliko je god moguće, podržavati proizvodnju pšenice", istakao je Pašalić.

On je najavio da će resorno ministarstvo i ove godine zadržati sve mjere podrške za proizvođače žita, od regresa po hektaru i podrške za regresirani dizel, do podrške za otkup pšenice.

Pašalić je podsjetio da je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, u okviru savjetodavnih aktivnosti, organizovalo desetak oglednih polja u Srpskoj čiji je cilj da se proizvođači na licu mjesta upoznaju o selekcijama prisutnim na tržištu i odaberu one koje njima odgovaraju.

Šef Zavoda za strna žita Poljoprivrednog instituta u Banjaluci Dragan Mandić rekao je novinarima da se na pragu ovogodišnje žetve može reći da su u proizvodnji strnih žita postignuti zadovoljavajući rezultati.

"Tamo gdje je primijenjena korektna tehnologija može se govoriti o prinosu preko četiri tone pšenice po hektaru, ali ima i proizvođača u Srpskoj koji tradicionalno postižu i znatno veće prinose", rekao je Mandić.

Stručnjak iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi iz Bijeljine Dragan Zarić rekao je novinarima da je na dva hektara u makro ogledu strnih žita u Bijeljini zasijano više od 40 sorti pšenice i pratećih žitarica iz desetak sjemenskih kuća koje su prisutne na ovom tržištu.

On je istakao da je nakon prošlogodišnje poplave bila znatno otežana i redukovana obrada zemljišta za jesenju sjetvu i da se očekuju prosječni prinosi od tri do šest tona pšenice po hektaru.