Bijeljina, koja je samo 30-ak kilometara udaljena od ovog mjesta i sa istim potencijalom, nikada nije iskoristila ovo prirodno bogatstvo.

Studija izvodljivosti pokazala je da je moguća toplifikacija 26.300 stambenih jedinica i industrije u Bijeljini, ali projekat pokrenut prije 10 godina sa danskim investitorima nikada nije realizovan. Gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić ranije je rekao da Danci nisu ispoštovali ugovor.

– Moramo promijeniti način zagrijavanja. Naša gradska toplana kao energent koristi ugljevički ugalj, koji ima visok stepen sumpora i koji uzrokuje aerozagađenje. Našli smo investitore iz Danske, dali im zemljište, raspisali tender, potpisali ugovor za prvu bušotinu vrijednu 2,4 miliona maraka, ali se oni više nisu pojavili – rekao je Mićić.

On je istakao da je urađena i studija izvodljivosti za toplifikaciju Dvorova, gdje postoji bušotina, ali da je ona pokazala da ovaj projekat, budući da se radi o maloj površini, nije isplativ.
Geotermalna voda koristi se samo u Banji Dvorovi za ljekovite svrhe, za grijanje hotela, doma kulture, prostorija mjesne zajednice i matične službe.

Osnovna škola i oko 8.000 stanovnika u domaćinstvima kao energent koriste ugalj koji bi rado zamijenili toplotnom energijom koja im je pred nosom.

Energija za sve
Hidrogeotermalnu energiju u opštini Bogatić prvo je eksploatisalo privatno preduzeće koje je otvorilo banjski kompleks, a geotermalnu vodu su na svojim imanjima iskoristili i pojedini mještani.

Na toplovod u Bogatiću je priključeno devet javnih ustanova, a u naredne tri, četiri godine planiraju toplifikaciju svih domaćinstava. Time će Bogatić postati prvo naseljeno mjesto u Evropi koje će imati sto odsto obezbijeđeno grijanje iz obnovljivih izvora.