Ovaj dan se obilježava 18. oktobra od 2008. godine.

Elegantne i otmene, kravate se nose u svečanim prilikama, na poslovnim sastancima, a gotovo su nezaobilazne oko vrata poslovnih muškaraca ili političara.

Nekada nezaobilazna, kravata više nije obavezan dio svečanog i poslovnog stajlinga, naročito među mlađom populacijom, osim ako to ne nalaže "dres kod".

Ipak, bez obzira na nove modne trendove, ako želite da ostavite dobar utisak na poslovne partnere i izgledate elegantno i pouzdano, obavezno stavite kravatu. 

Nije važno da li je jednobojna ili dezenirana, klasična ili moderna, ali pazite da ne bude previše napadna i da njena boja bude usklađena sa pantalonama ili sakoom. Takođe obratite pažnju na dužinu. Duži kraj zavezane kravate treba da bude najmanje četiri prsta ispod kaiša.

Kravata se kao izraz pojavljuje u 17. vijeku. Značenje pojma je u početku bilo raznoliko, od izraza za hrvatskog konjanika pa sve do modnog detalja. Kako su vojnici imali su jedinstvenu vojnu uniformu, imali su potrebu koristiti jedan prepoznatljivi detalj – maramu oko vrata, preteču današnje kravate.

Razlog zbog kojeg su vojnici nosili takve marame oko vrata je zanimljiv. Vjerenice su svojim dragima darovale marame kao znak uzajamne vjernosti. U početku je izrađivana od lanenog platna i čipke, a često i od vrlo skupocjene svile. Svilene marame, osim svoje ljepote imale su i još jednu funkciju - zbog klizavosti samog materijala, u borbi su često čuvale vrat vojnika jer bi oštrica mača jednostavno skliznula niz maramu ne izazivajući posjekotine.

Taj isprva vojni odjevni predmet počinje se ubrzo upotrebljavati i u modi druge polovine 17. vijeka: francuski kralj Luj XIV. počinje je nositi zbog njene jednostavnosti u odnosu na visoke okovratnike te čak zapošljava osobnog kravatara.